"Mislim da su misija OESS-a kao i hrvatske vlasti zainteresirane da se napravi održiva izlazna strategija i da se recimo u idućih dvije godine, tri maksimalno, sa približavanjem Hrvatske Europskoj uniji na pola koraka na neki način i zahvalimo misiji OESS-a u Hrvatskoj", rekao je Picula hrvatskim novinarima.
Picula je na čelu hrvatskog izaslanstva sudjelovao na 14. godišnjem zasjedanju Parlamentarne skupštine OESS-a u Washingtonu koje je završilo u utorak.
Picula je naglasio da misija OESS-a, koja Hrvatskoj pomaže u rješavanju pitanja povratka izbjeglica i njihove imovine, jačanju demokracije, reformi pravosuđa i izgradnji civilnog društva, treba završiti uspjehom što on i predviđa "za dvije do tri godine".
On je postojanje misije OESS-a u Hrvatskoj ocijenio korisnim kao "neutralnog verifikatora" onoga što Hrvatska čini na okončanju tranzicije i partnera u rješavanju tranzicijskih problema, posebice povratka izbjeglih Srba i njihove imovine.
Picula je kazao kako vjeruje da je proces povratka izbjeglica i njihove imovine "pri kraju" i da svakako treba omogućiti povratak svima koji to žele, ali da to više nije problem koji bi trebao opterećivati odnose Hrvatske i međunarodne zajednice.
Preko 300 parlamentaraca OESS-a, koji okuplja 55 zemalja, u završnoj je deklaraciji pozvalo na povećanje napora u borbi protiv trgovine ljudima, drogom i oružjem posebice na području Kavkaza i središnje Azije, te naglasilo potrebu borbe protiv terorizma i transnacionalnog organiziranog kriminala, ali i istaknulo da se ona ne smije voditi na račun ljudskih prava.
Parlamentarci su pozvali vladu Uzbekistana da uzme u obzir poziv UN-a za neovisnu međunarodnu istragu krvoprolića u Andijanu gdje su vladine sigurnosne snage u neredima ubile najmanje 173 osobe.
Skupština je pozvala i na daljne napore u rješavanju zamrznutog sukoba u Gruziji između pokrajine Abhazije i gruzijske vlade, te oko regije Pridnjestrovlje u Moldaviji.
U završnoj deklaraciji je naglašeno da rješenje statusa Kosova, o čemu bi ove godine trebali početi pregovori, treba biti postignuto sporazumno između Kosova, Srbije i Crne Gore i Ujedinjenih naroda i podrazumijevati da Kosovo ispuni standarde UN-a u demokraciji, pravima manjina i tržišnim reformama.
Skupština je u rezoluciji pozvala na poboljšanje provedbe demokratskih izbornih standarda u zemljama OESS-a te učinkovitosti svojih izbornih promatračkih misija kao i da uspostavi standarde kojima bi se te misije rukovodile.
Skupština je ohrabrila reformu OESS-a kako bi bio učinkovitiji u jačanju sigurnosti, demokracije i ljudskih prava te raspravu o pitanju da li ime Organizacija za europsku sigurnost i suradnju još primjereno održava realnost i operativni djelokrug Organizacije.
O reformi smisla i načina djelovanja OESS-a 30 godina nakon Završnog dokumenta iz Helsinkija, koji je u njegovim temeljima i koji je bio odgovor na tadašnje opasnosti Hladnoga rata, trebalo bi biti govora u listopadu na zasjedanju na Svetom Stefanu u Crnoj Gori i na ministarskom zasjedanju OESS-a u prosincu u Ljubljani.