U Otočcu je hrvatske novinare posebice, više nego sva druga "otvorena pitanja", zanimalo kada će Slovenija poboljšati svoju cestovnu infrastrukturu prema jugu, no slovenski ministar Božič u svom objašnjenju slovenske strategije izgradnje cestovne mreže u odgovoru hrvatskim novinarima "nije rekao da se radi višegodišnjeg slovenskog odgađanja u planiranju i gradnji autocesta prema Hrvatskoj (ne samo radi prioritetne želje za poboljšanjem cesta unutar Slovenije, nego i radi pretjeranog straha pred Balkanom), kašnjenja ne mogu nadoknaditi u jednoj ili dvije godine", napominje list.
"Božiču je bilo malo neugodno reći, mada bi odgovor bio točan, da se u vremenu koje je Hrvatskoj trebalo za izgradnju 360 kilometara autoceste od Zagreba do Splita, u Sloveniji riješi 20 kilometara autoceste, ako su okolnosti optimalne a takvih još nema.
Za to bi po riječima predstavnika slovenskog ministarstva bilo prije svega bilo krivo europsko zakonodavstvo koje zahtijeva vrlo demokratske postupke s (pre)velikim brojem uključenih u prihvaćanju trase autoceste. Ako je to tako, a postupci su doista složeni, onda Hrvatska ako hoće nastaviti brzo graditi mora izgraditi što više autoceste prije ulaska u EU, a za što imaju još puno vremena možda bi rekao bi neki zlobnik.
Hoće li slovenska vlada prihvatiti uredbu o lokacijskom nacrtu za autocestu Maribor-Ptuj ovog mjeseca i može li se ta gradnja početi 2007. godine, sada najviše ovisi od toga hoće li se doista održati referendum o autocesti u općini Hajdina, kako su najavili. To jest demokracija, a očajnih zastoja na toj cesti bit će i sljedećeg vikenda", piše mariborski list.