Radi zajedničkog cilja - uključivanja triju zemalja u Europsku uniju, treba nastaviti suradnju i normalizaciju odnosa, ohrabriti i ubrzati povratak izbjeglica, štititi nacionalne manjine, ostvariti punu i bezrezervnu suradnju s Haškim sudom, institucionalizirati prijelaz granica bez viza, te strpljivo uklanjati sve prepreke koje bi mogle ometati uspješnu normalizaciju odnosa triju zemalja. Sporna pitanja - uključujući i granične probleme, treba rješavati "razgovorima i pregovorima u duhu dobrosusjedstva, pa i privremenim rješenjima kao koraku ka trajnim", ističe se u zajedničkoj izjavi.
"Naš europski put i sve što on podrazumijeva, to jest pretpostavlja, nije i ne smije biti rezultat bilo čijeg pritiska na nas. Sve što radimo u kontekstu prihvaćanja europskih standarda i unapređivanja europskih vrijednosti, radimo i moramo raditi zbog nas samih i zbog vlastite budućnosti", rekao je na skupu predsjednik Mesić, ističući pritom važnu ulogu nevladinih organizacija, te činjenicu da "naša budućnost nije u povratku u prošlost ni u negiranju ili prešućivanju prošlosti, nego samo i jedino u prihvaćanju istine o prošlosti". Svijest o tome je jedan od ključnih preduvjeta da "zakoračimo kroz europska vrata", rekao je Mesić.
"Istina o prošlosti podrazumijeva i ispriku, i priznanje, i pokajanje. Pred sudom, svejedno je li to međunarodni ili nacionalni sud, i odgovornost i krivnja mogu se i moraju utvrđivati isključivo na individualnoj osnovi. Nisu narodi krivi. Činjenica je, međutim, da su zločini činjeni u ime naroda i pod plaštom imena cijelih naroda. Stoga je i logično da izrazi isprike dolaze u ime naroda, odnosno država. One koji isprike izriču treba primiti u dobroj vjeri, a ne napadati ili bojkotirati", istaknuo je hrvatski predsjednik, dodajući kako "mi nismo odgovorni za zla i zločine prošlosti, ni one dalje, ni one nedavne, ali moramo prihvatiti odgovornost da se takva zla i takvi zločini ne ponove".
"Našom današnjom trojnom izjavom pokazujemo i dokazujemo zrelost za europsku budućnost. Neka to bude naša poruka odavde i onima koji bi nas u našim sredinama najradije vratili u izolaciju i stanje međusobnih sukoba, ali i Europi, u kojoj poneki još sumnjaju je li nama mjesto u njihovim redovima", poručio je predsjednik Mesić, ističući da je udružena Europa "milenijski pothvat koji može ostvariti ova generacija".
Otvarajući skup, predsjednik SCG Svetzar Marović je istaknuo nužan progon svih onih koji su, ne samo u Srebrenici, činili ratne zločine, pri čemu ne treba zaboraviti nijedan zločin bez obzira na to tko su zločinci, a tko žrtve. "Zato slučaj generala Mladića mora što prije biti završen", istaknuo je, dodajući da su Srbija i Crna Gora odlučne što prije ispuniti svoje obveze vezane uz pravdu jer će se jedino time "ukloniti i posljednje hipoteke tragičnih ratova u kojima se raspala bivša Jugoslavija".
"Moramo otvoreno i iskreno prenositi mladim generacijama istinu o događajima iz prošlosti, dužni smo uspostavljati pokidane veze i kvalitativno nove odnose i suradnju jer smo odgovorni za budućnost naših naroda i država", rekao je u uvodnom govoru predsjedatelj Predsjedništva BiH Borislav Paravac.
Hrvatski predsjednik, okružen mnogobrojnim novinarima, rekao je poslije otvorenja skupa kako je činjenica da je posjet SCG odgodio nakon četničkog okupljanja na Ravnoj gori, ali došao je na Igmansku inicijativu.
"Nemam ništa protiv toga da Srbija četnicima daje ove ili one beneficije, ali činjenica je da su četnici bili na strani okupatora, kvislinzi kao što su to bili i ustaše u Hrvatskoj. Na kraju Drugoga svjetskog rata, svi znaju tko se gdje našao", rekao je predsjednik Mesić, dodajući kako je "na građanima Srbije da osude genocid u Srebrenici, najveći nakon Drugoga svjetskog rata", jer za taj zločin, ali ni za druge zločine, kao što je ubojstvo 300 zarobljenika na Ovčari, nema opravdanja. Za proslave "Bljeska" i "Oluje" Mesić je rekao da su legitimne jer je riječ o bitkama "koje su riješile problem okupiranih teritorija u Hrvatskoj".
"Bilo je i zločina, to je točno, i mi ih moramo rasvijetliti i kazniti počinitelje. Zločin nema nacionalnost", zaključio je hrvatski predsjednik.
Igmanska inicijativa, koja okuplja oko 140 nevladinih organizacija iz Hrvatske, BiH i SCG, na početku dvodnevnog skupa prihvatila je prijedlog da se državama u regiji pošalje prijedlog da 11. srpnja, kad je počinjen pokolj u Srebrenici, bude dan sjećanja na sve nedužne žrtve u ratovima u bivšoj Jugoslaviji.