WASHINGTON - Odbacujući pozive na usporavanje proširenja Europske unije nakon što su Francuska i Nizozemska odbile Europski ustav, povjerenik EU-a za proširenje Olli Rehn rekao je da će Unija održati riječ i početi pristupne pregovore s Hrvatskom kada ona bude u potpunosti surađivala s Haškim sudom. Rehn je u članku koji je objavio International Herald Tribune u subotu istaknuo kako EU mora uzeti u obzir zabrinutost onih koji misle da proširenje ide prebrzo i biti oprezna u preuzimanju novih obveza, ali i naglasio da se EU temelji na načelu držanja zadane riječi.
"To znači da će se Bugarska i Rumunjska pridružiti Uniji 2007., ako ispune uvjete. To također znači da će pristupni pregovori s Hrvatskom i Turskom početi kada te dvije zemlje ispune stroge kriterije", rekao je Rehn.
"Želio bih početi pregovore s Hrvatskom, ali to će biti moguće tek kada bude potpuno surađivala sa Sudom Ujedinjenih naroda za ratne zločine u Den Haagu", rekao je Rehn.
Rehn je priznao da je raspoloženje u Europi sumorno nakon što su Francuska i Nizozemska odbacile Europski ustav, ali je dodao da pitanje proširenja nije bio odlučujući razlog odbijanja. Odbacio je pozive nekih političara na usporavanje ili čak zaustavljanje proširenja EU rekavši da ne treba izvlačiti krive zaključke i proširenje proglasiti krivcem za negativno glasovanje.
Rehn je kazao da bi bilo "neodgovorno poremetiti dragocjen proces koji pomaže izgradnju stabilnih i učinkovitih partnera u najnestabilnijim dijelovima Europe", na zapadnom Balkanu i jugoistočnoj Europi čijim je zemljama izgled za članstvo u EU-u moćan poticaj za reforme. Rehn je proces proširenja EU nazvao vrlo uspješnim i rekao da se on pokazao kao jedan od najvažnijih instrumenata za sigurnost Europe. Upozorio je da bi eventualno kolebanje EU-a u pogledu izgleda za članstvo zemalja zapadnog Balkana ozbiljno narušilo pozitivan utjecaj u trenutku kada regija ulazi u pregovore o budućem statusu Kosova. "Europska perspektiva za cijelu regiju je ključ za pronalaženje održiva rješenja za Kosovo", rekao je Rehn.
WASHINGTON - Američki predsjednik George W. Bush odbacio je u subotu pozive da se Sjedinjene Države povuku iz Iraka ocjenjujući rat u toj zemlji "vitalnim testom" za američku sigurnost.
"Misija nije lagana i neće biti ostvarena preko noći", rekao je Bush u svojem tjednom radijskom obraćanju.
Rat u Iraku američki je predsjednik opisao kao dio šireg američkog rata protiv terorizma i poručio da su stabilizacija Iraka i gušenje pobune važni za američke interese.
"Neki se ne slažu s mojom odlukom da uklonim Sadama Huseina s vlasti, no svi se možemo složiti da su teroristi sada pretvorili Irak u središnju bojišnicu u ratu protiv terora", rekao je.
"Irak je time postao vitalan test za buduću sigurnost naše zemlje i slobodnog svijeta", naglasio je.
Kongresna rezolucija predložena ovoga tjedna poziva Bushevu administraciju za razradi strategiju za potpuno povlačenje američkih snaga iz Iraka te početak povlačenja do 1. listopada 2006. godine. Podupiru je i dvojica Republikanaca.
BERLIN - Njemačka policija uhitila je u subotu na neonacističkom prosvjedu oko 65 ljevičarskih prosvjednika i sukobljene strane razdvojila vodenim topovima. Policija je objavila da je intervenirala kako bi rastjerala oko 1.500 prosvjednika koji su željeli spriječiti planiranu povorku 280 desničarskih aktivista u zapadnom njemačkom gradu Braunschweigu. Nijedan desničar nije uhićen. Drugi desničarski skup u selu Halbeu, 45 killometara južno od Berlina, protekao je bez incidenata, objavila je policija. U selu, na čijem se velikom ratnom groblju nalaze i grobovi časnika SS-a, okupilo se stotinjak pristaša radikalne stranke NPD. Protiv njihova skupa prosvjedovalo je oko 800 ljudi iz mjesnih i crkvenih organizacija, umjerenih stranaka i sindikata.