"Marsovski kruh i pekmez od zelenih rajčica", "Njoki Spirulina", te "Krumpir i rajčica u lisnatom tijestu", neka su od jela što su ih kreirale dvije francuske prehrambene tvrtke, među kojima i ADF na čelu s kuharskom legendom Alainom Ducasseom.
Kuhari su imali složen zadatak pripraviti jela od samo devet osnovnih sastojaka hrane koju je moguće uzgajati u staklenicima budućih svemirskih kolonija. To su riža, luk, rajčica, soja, krumpir, zelena salata, špinat i pšenica. Zadnji je sastojak zeleno-plava alga Spirulina koja uspijeva u hladnoj vodi i odličan je izvor energije u ekstremnim situacijama s kakvima bi se trebali suočiti astronauti na Marsu.
Christophe Lasseur, koordinator ESA-inog programa za recikliranje i proizvodnju zraka, vode i hrane za duge svemirske misije, drži da se "uzgojem dovoljno biljaka može lokalno proizvesti 40 posto hrane za astronaute na dugim svemirskim misijama, primjerice na Marsu".
"Uzgojem dovoljno biljaka može se pokriti oko 40 posto onoga što jedemo, ali također možemo dobiti 'besplatni kisik' te vodu potrebnu za život", rekao je Lasseur.
Zasad astronauti konzumiraju hranu donesenu sa Zemlje, no to neće biti moguće na dugim misijama.
Iako je sve još u fazi planiranja, ESA je već počela istraživati što bi se moglo uzgajati na drugim planetama, te kakav bi mogao biti samoodrživi ekosustav na Marsu.
"Zdrava hrana iz svemirskog vrta bila bi dobra hrana ali i ništa manje važna psihološka potpora za posadu tijekom godina izbivanja sa Zemlje".