Riječ je o prvom susretu gospodarstvenika dviju zemalja izvan bivših državnih zajednica, kazala je direktorica Sektora za međunarodne odnose HGK Dunja Konjevod. Bilateralna suradnja dviju zemalja do sada je bila nedostatna, a jedna od glavnih razloga za to, istaknula je, je međusobno nepoznavanje te nedostatak informacija o mogućnostima suradnje.
Azerbajdžanski ministar ekologije i prirodnih bogatstava Huseyngula Bagirov je pak istaknuo kako su za prijašnjih državnih zajednica poduzetnici iz Hrvatske i Azerbajdžan, kao izrazito naftna zemlja, uspješno surađivali i da bi današnji susret trebao pomoći u realizaciji velikih mogućnosti ponovne suradnje.
Naime, ukupna robna razmjena dviju zemalja u prošloj je godini iznosila svega 705 tisuća dolara, od čega se na hrvatski izvoz u Azerbajdžan odnosi 656 tisuća dolara (najvećim dijelom lijekova i ostalih industrijskih proizvoda), dok je uvoz iz Azerbajdžana lani iznosio svega 49 tisuća dolara, i to uglavnom (više od 91 posto) naftnih ulja.
Nakon upoznavanja azerbajdžanskog državnog i gospodarskog izaslanstva sa stanjem u hrvatskoj industriji, turizmu, bankovnom sustavu te osnovnim podacima o zakonodavnom okviru, održani su i individualni poslovni razgovori.
U razgovorima s predstavnicima desetak tvrtki iz Azerbajdžana, iz djelatnosti prometa, naftne, tekstilne i prehrambene industrije, bankarstva i graditeljstva, sudjelovalo je 15-tak hrvatskih tvrtki, poput Astra internationala, Jadranbroda, Croscoa, holdinga Đuro Đaković, Generalturista, Ingre, TDR-a, Valjaonice cijevi Sisak i dr.