Američki Ured za popis stanovništva procijenio je u četvrtak da je broj Hispanoamerikanaca u SAD-u dosegnuo 41,3 u srpnju 2004.
Na ovu najveću manjinu u Sjedinjenim Državama otpalo je oko polovice od ukupnog porasta stanovništva od 2,9 milijuna između srpnja 2003. i srpnja 2004.
Ukupan rast Hispanoamerikanaca od 3,6 posto, zahvaljujući uglavnom imigraciji, ali i visokom natalitetu, bio je više od tri puta veći nego rast ukupnog stanovništva od 1 posto.
Popisni ured ne pita za njihov status tako da broj uključuje i legalne i ilegalne stanovnike. Milijuni ilegalnih emigranata, posebice Hispanoamerikanaca, koji dolaze u potrazi za poslom i boljim životom, postali su politički problem u Sjedinjenim Državama. Kritičari tvrde da oni uzimaju posao legalnim stanovnicima i predstavljaju teret za socijalne službe.
Porast Azijaca bio je na drugom mjestu s 3,4 posto, dok je crnačka manjina rasla za 1,4 posto.
Za razliku od manjina bjelačko stanovništvo je ostvarilo rast od samo 0,8 posto.
Prema procjenama u srpnju prošle godine Sjedinjene Države su imale 294 milijuna stanovnika, od čega bijelaca 239,9 milijuna, crnaca 39,2 milijuna, 14 milijuna Azijaca, 4,4 milijuna Indijanaca i 980.000 Havajaca i drugih otočana.
Ukupni brojevi se ne slažu jer je 4,4 milijuna ljudi reklo da spada u više od jedne rase.
Popisni ured računa Hispanoamerikance kao etničku skupinu tako da oni mogu biti bilo koje rase.
Broj bijelaca koji nisu Hispanoamerikanci porastao je prošle godine samo 0,3 posto na 197,8 milijuna.
Najnoviji podaci samo potvrđuju trend izmjena sastava američkog stanovništva. Popisni ured je prošle godine predvidio da će se do 2050. godine bijelci i manjine, crnci i Hispanoamerikanci, izjednačiti po broju.