Konferencija se bavila upravo pitanjem korporacijskog upravljanja i profesionalnog statusa uprave u poduzećima javnog sektora, a na skupštini koja će se održati također danas CROMA bi trebala prihvatiti i deklaraciju kojom se predlaže da se način izbora, profesionalni status, ovlasti, odgovornosti i plaće uprava komunalnih i javnih poduzeća u potpunosti depolitiziraju.
Predlaže se utvrditi da se direktori i članovi uprava tih poduzeća popunjavaju isključivo putem javnog natječaja, a njihove mandate kalendarski pomaknuti u odnosu na redovite izbore, te njihov radno-pravni status urediti menadžerskim ugovorima.
Položaj i problemi direktora i članova uprava komunalnih poduzeća potkrijepljeni su preliminarnim podatcima ankete čiji je upitnik u veljači upućen na adrese 493 komunalna i javna poduzeća, a obrađeno je njih 90 prispjelih do sredine ožujka.
Podatci pokazuju da je u prosjeku ukupan staž direktora i članova uprava oko 21 godinu, od čega 14,5 godina na rukovodećim mjestima, dok im je u poduzeću u kojem su trenutno staž oko 4,4 godine, a na samom rukovodećem mjestu oko 3,6 godina.
Iz toga se zaključuje da rijetki direktori i članovi uprava uspiju nadživjeti mandat političkih izbornih ciklusa. Promjena lokalne vlasti znači sasvim sigurno da će smjena zadesiti i čelnike tih poduzeća, a samo rijetki uspiju to 'preživjeti', istaknuo je, predstavljajući rezultate, Esad Čolaković.
Naglašava da su direktori vrlo često izloženi političkim pritiscima i neodgovornom upletanju u poslovanje.
Tako prema anketi, najveći utjecaj na donošenje poslovnih odluka imaju političke strukture izvan organizacije - ta je grupacija ocijenjena sa 4,3 na skali od 1 do 5.
Neformalni pritisci političke nomenklature postoje kod zapošljavanja, natječaja za javne nabavke, odobravanje izvanrednih sponzorstava i donacija, a česti povremeni pritisci postoje čak i kod odluka kojima se uprave svjesno tjeraju na nezakonitost ili prekoračenje ovlasti, istaknuo je Čolaković.
Loše je, kaže, uređen i status direktora - dvije trećine njih radi temeljem ugovora o radu, svega 20 posto ima menadžerski ugovor, a devet posto ih je na tom mjestu temeljem odluke nadležnog tijela.
Anketa pokazuje i da direktori i članovi uprava smatraju da su neadekvatno plaćeni (91 posto), da im plaće ne ovise o efikasnosti poslovanja, te da ih oko dvije trećine ne prima nikakvu nagradu za uspješne poslovne rezultate.
Oko 10 posto anketiranih ima plaću do 9.000 kuna, njih 73 posto plaću od 9 do 12 tisuća kuna, a oko 6 posto ima više od 14.000 kuna, a u odnosu na prosječne plaće u njihovu poduzeću imaju najčešće dva do tri puta veće plaće. To je čak i niže nego za vrijeme samoupravljanja kada je omjer bio 1 naprama 5, ističe Čolaković.
Prema anketi, 91 posto direktora podržava stav da male plaće i mogućnosti nagrađivanja potiču sklonost korupciji i neodgovornosti.