Znanstvenici s Antropološkog instituta sveučilišta u Zurichu i australski znanstvenici promatrali su dupine u Zaljevu morskih pasa u Zapadnoj Australiji i uočili da dupini svojim kljunom iskopaju spužve a potom ih koriste kao zaštitu za svoje osjetljive noseve prilikom kopanja po morskom dnu u potrazi za hranom. Znanstvenici smatraju da se to ponašanje ne prenosi genetički, već socijalno.
Tim Michaela Kruetzena je godinama proučavao dupine i analizirao 13 "spužvara" i 172 delfina koji nisu to radili. "Spužvari" su, čini se, bili povezani preko ženske linije, ali nije pronađena genetska veza.
Dupini, uvjereni su znanstvenici, posjeduju sposobnost društvenog učenja i mogli bi se pokazati boljim od primata.
Znanstvenici su također utvrdili da muški dupini ne vole takvo samačko ponašanje, već radije sklapaju saveze jedni s drugima i češće se kreću u skupinama.