"Sine qua non razvitka poljoprivrede, šumarstva i turizma, dakle gospodarskih grana na kojima se temelji hrvatsko gospodarstvo, organizirana je i djelotvorna zaštita tla kao nezamjenjivog, neumnoživog i neobnovljivog prirodnog izvora", rekao je Ivica Kisić s Agronomskog fakulteta.
Podsjetio je da je u Hrvatskoj na snazi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, u kojemu zaštita tog resursa ima značajno mjesto.
U zaštiti tla Hrvatska polazi od organiziranog proučavanja procesa oštećenja, istaknuo je Kisić, dodavši da bi trebalo dati svakovrsnu potporu ekološki manje rizičnim zahvatima u poljoprivredi kao alternativi onima koji se danas prakticiraju.
Budući da je svjetska populacija u porastu, procjene govore da je današnji naraštaj pred zadaćom da u idućih 50 godina proizvede količine hrane ravne onima proizvedenima u proteklih 8000 godina povijesti čovječanstva. Iluzija je da je to moguće bez ozbiljnog povećanja proizvodnje, rekao je na predavanju predstavnik Agronomskog fakulteta Ivica Kisić.
Naglasio je kako Europi prijeti poremećaj ekoravnoteže zbog primjene modernih uzgojnih rješenja u poljoprivredi, koja se oslanjaju na primjenu agrokemikalija i ekološki rizičnih zahvata, a oni su poljoprivredu svrstali u kategoriju difuznih izvora onečišćenja okoliša.
Zbog toga suvremeni razvoj teži konceptu koji je definiran terminom "održiva poljoprivreda" - (Sustainable agricul-ture), a koja se već označava kao četvrta poljoprivredna revolucija.
Suvremena biljna proizvodnja zahtijeva monitoring tvari u sustavu: Tlo - Voda - Biljka, kazao je Kisić.
Istaknuo je također da je preduvjet gospodarskog oporavka i stabilnog razvitka ulaganje u uređenje zemljišta, uz uvažavanje iskustava razvijenog svijeta.