Manifestacija u Prirodoslovnom muzeju u Beču odvijala se raspravama o dvije teme: Krajolik rijeka u istočnoj Europi, šanse i problemi - rijeke u Hrvatskoj zaštititi ili koristiti, te o Gospodarstvu i investicijama u Hrvatskoj.
"Hrvatska je Europa, činimo sve što možemo za nju, ne čekajmo politiku", rekao je posebni Busek.
Po usvojenim standardima i kriterijima Hrvatska je bliža EU nego Rumunjska i Bugarska, dodao je podsjetivši da su u Hrvatsku plasirana velika strana ulaganja i da poduzetnici pokazuju interes za natavak investiranja.
Busek je izrazio žaljenje što Slovenija još nije počela izgradnju autoputa od Maribora do Krapine.
Stručnjak za Srednju i istočnu Europu u saveznoj austrijskoj Gospodarskoj komori Franz Roessler podsjetio je da izravna austrijska ulaganja u Hrvatskoj iznose 2,7 milijardi američkih dolara i da austrijski poduzetnici pokazuju velika zanimanja za daljnja ulaganja, posebice u turizam, nekretnine i drugo.
"Za Austriju je Hrvatska prošireno europsko tržište", rekao je Roessler.
U raspravi je upozoreno na problem mina u nekim dijelovima Slavonije te izraženo žaljenje što se projekti razminiranja provode presporo.
Projektni menedžer Zaklade "Europsko prirodno nasljeđe" Martin Schneider-Jacoby rekao je da se u Slavoniji počinje s razvitkom turizma što će naići na veliko zanimanje posjetitelja.
"Uostalom, Beč je blizu" rekao je Jacoby.
Pri predstavljanu turističke ponude istaknuto je da uz sunce i more Hrvatska ima jako mnogo za ponuditi, poglavito prirodne oaze i prekrasne prirodne specifičnosti kao što su Nacionalni park Plitvička jezera i Kopački rit.
Direktor Prirodoslovnog muzeja u Beču Bernd Loetsch nazvao je Kopački rit gdje se Drava ulijeva u Dunav "Europskim prirodnim monumentumom".
"Naša zadaća je zaštititi prirodne resurse Dunava od onečišćenja - od nas samih - kako bi rijeka Dunav koja ne poznaje granice, a povezuje različite narode i kulture, ostala sačuvana u svojoj izvornoj ljepoti. Moramo se na tome dokazati i dalje surađivati" rekao je Loetsch.
"Hrvatsku matineju" organizirali su bečki Prirodoslovni muzej, Institut za Podunavlje i Srednju Europu, Međunarodna komisija za zaštitu Dunava, Austrijsko-hrvatsko društvo u Beču i drugi.