Švicarci će se također izjašnjavati i o sporazumima iz Dublina o pravu na azil, koji predviđaju da azilant kojem je u jednoj zemlji članici odbijena viza nju ne može tražiti u drugoj zemlji članici.
Oba referenduma test su za Švicarsku o njezinoj želji za užom suradnjom s Europskom unijom, čija nije članica, i test neovisnosti zemlje, dosad neutralnog "otoka" okruženog zemljama članicama Europske unije.
Prema ocjenama analitičara, odbijanje europskog ustava prošle nedjelje u Francuskoj i u srijedu u Nizozemskoj ne bi trebalo značajnije utjecati na švicarske glasače.
Prema posljednjim anketama izvršenim prije francuskog referenduma, Švicarci bi s 55 posto glasova trebali prihvatiti sporazum potpisan prošle godine s Bruxellesom o svom sudjelovanju u Europi "bez granica".
Schengenskom prostoru temelj su prije dvadeset godina dale Belgija, Francuska, Luksemburg, Nizozemska i Njemačka, koje su, radi ukidanja kontrole kretanja osoba na unutarnjim granicama tih država, kao i usklađivanja kontrole na vanjskim granicama i stvaranja zajedničke vizne politike, potpisali Schengenski sporazum, nazvan po gradu u Luksemburgu u kojem je potpisan.
Sporazum je stupio na snagu u ožujku 1995., a dotad su mu se priključile još četiri države - Italija, Španjolska, Portugal i Grčka.
Od ožujka 2001., 13 zemalja članica EU sudjeluje u schengenskom prostoru, a osim gore navedenih to su i Danska, Austrija, Finska i Švedska.
Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo sudjeluju u aspektima Schengena vezanim uz suradnju policijskih snaga i sudsku suradnju, no nisu ukinule graničnu kontrolu u odnosu na ostale države stranke Schengenskog sporazuma.
Island i Norveška nisu članice EU ali su dio Schengena, dok nove članice EU, njih deset koje su se Uniji priključile 1. svibnja 2004., još uvijek nisu dio schengenskog prostora.
Švicarci će također glasovati za ili protiv nacrta o "registriranom partnerstvu" za homoseksualne parove, što je prije godinu dana usvojio švicarski parlament tako da će on, prema očekivanjima, u nedjelju biti prihvaćen bez problema.