"Policija mi je jasno rekla da mi danas neće dopustiti odlazak na groblje", izjavila je Ding Zilin, čelnica udruge Majke s Tiananmena, koja se od 1989. bori da se rasvijetli pokolj nad stotinama civila među kojima je bio i njezin tada sedamnaestogodišnji, sin. Ona je prošli tjedan, tražeći ispriku, poslala i otvoreno pismo predsjedniku Hu Jintaou.
Ove godine je obilježavanje godišnjice pokolja na Tiananmenu posebice osjetljivo zbog smrti Zhao Ziyanga, jednog od glavnih čelnika Kine koji je 1989. smijenjen jer se solidarizirao sa studentima prosvjednicima.
U noći s 3. na 4. lipnja 1989. kineska je vojska tenkovima i vojskom upala na trg i pobila nekoliko stotina ljudi, uglavnom studenata koji su tražili demokratizaciju zemlje. Demokratski pokret buknuo je nakon smrti Hu Yaobanga u travnju iste godine. On je bio reformistički orijentiran čelnik kineske Komunističke partije.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova je u povodu godišnjice priopćilo da su se "odluke donešene u to vrijeme, imajući u vidu razvoj Kine na mnogim područjima, napredak reformi, širenje i jačanje demokracije i vladavine zakona, pokazale ispravnim".