Liječenje bolesti uzorkovanih pretilošću ili debljinom u Francuskoj i Australiji oduzima dva posto ukupnih sredstava iz nacionalnog zdravstva, više od tri posto u Japanu i Portugalu te četiri posto u Nizozemskoj.
Pregled istraživanja ekonomskih uzroka i posljedica pretilosti predstavljen je na 14. europskom kongresu o pretilosti i pokazuje da je 2003. godine potrošeno 96,7 milijardi dolara na probleme povezane s debljinom samo u Sjedinjenim Državama.
"Povećanje broja pretilih povećava i troškove zdravstvene njege", kazala je Anne Wolf sa sveučilišta u Virginii.
Pretilost koja je rizični faktor za obolijevanje od kroničnih bolesti poput dijabetesa, računa se korištenjem tjelesnog indeksa mase (BMI) - kada se težina u kilogramima podijeli s visinom u metrima na kvadrat. Ako je BMI veći od 30 osoba se smatra pretilom, dok je, ako je iznad 40, pretilost opasna.
Troškovi liječenja posljedica pretilosti rastu zajedno s težinom poremećaja. Biti pretio ili predebeo povećava izglede za obolijevanje od dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i osteoartritisa koji su glavni razlozi za povećane troškove iz nacionalnog zdravstvenog sustava.
"Svaka jedinica BMI-ja nosi 2,3 posto povećanja troškova", kazala je Wolf.
Iako se većina analiza troškova vezanih za pretilost provodi u SAD-u, gdje je oko 30 posto odraslog stanovništva pretilo, Wolf kaže da se te brojke mogu uspoređivati s podacima iz drugih zapadnih država gdje raste postotak pretilih.
Oko 10 do 20 posto muškaraca i 10 do 25 posto žena u europskim zemljama je pretilo.
Osim s povećanjem troškova za liječenje pretilost se povezuje i s velikim smanjenjem prozvode sposobnosti.