Prvi korak u postizanju pune samodostatnosti, po njegovu mišljenju, trebalo bi biti uređenje tržišta svinjskog mesa tako da se izbjegnu velike oscilacije u ponudi, koje ne odgovaraju ni proizvođačima ni potrošačima.
Na Prvom savjetovanju uzgajivača svinja u Hrvatskoj, koji se u organizaciji Hrvatskog stočarskog centra održava u Stubičkim Toplicama, istaknuto je da Hrvatska ima dobre uvjete za razvoj svinjogojstva. Unatoč tome iz domaćeg uzgoja ne mogu se podmiriti potrebe za svinjskim mesom, pa je postizanje samodostatnosti u opskrbi prvi zadataka koji stoji pred uzgajivačima i institucijama koje ih prate.
Stoga Čobanković dosta nade polaže u Operativni program razvoja svinjogojske proizvodnje koji je, kako kaže, gotovo dovršen i uskoro bi trebao biti biti na Vladinom dnevnom redu.
Isto tako, ministar najavljuje donošenje Uredbe o tržišnim redovima za svinjsko meso, koja bi po njegovim očekivanjima u kombinaciji s primjenom operativnog programa trebala dokinuti velike amplitude u ponudi, koje dovode do viškova i interventnog otkupa ili do nestašica i visokih cijena svinjskog mesa.
Uz uspostavu reda na tržištu, sudionici skupa upozorili su i na potrebu promjene strukture svinjogojske proizvodnje u Hrvatskoj, odnosno njezina okrupnjavanja.
Prema podacima grupe stručnjaka sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, uzgojem svinja u Hrvatskoj, uz tvrtke se bavi i 214 tisuća seoskih gospodarstava, a samo njih 20 posto ima više od 10 krmača i više od 5 hektara zemljišta, što je granica rentabilnosti. Taj dio populaciju uzgajivača predstavlja razvojnu kategoriju i može se pretpostaviti da teži povećanju proizvodnje, ali još uvijek je 104 tisuće gospodarstava koja posluju izvan ekonomskih načela i ne mogu biti profitabilna, upozoravaju stručnjaci.
Usporedbe radi, u Bavarskoj, kaže tamošnji ministar poljoprivrede i šumarstva Georg Beck, obiteljska gospodarstva ostvaruju godišnji promet veći od 40 tisuća eura, imaju u prosjeku više od 160 rasplodnih krmača i preko 1.500 tovnih svinja. Trend u Europskoj uniji je, kaže, sve više velikih gospodarstava pri čemu se ne smatra da veliki uništavaju male, već da se dobri i uspješni šire na prostor koji im omogućuju manje sposobni.