Nizozemci su u srijedu, tri dana nakon Francuza, europskom ustavu zadali još jedan, možda koban, udarac, kad su ga na referendumu odbacili sa 62,6 posto glasova, prema procjenama koje se temelje na djelomičnim rezultatima. Odbacivanje ustava u Nizozemskoj ne bi trebalo omesti "nastavak ratifikacije", reagirao je predsjedavajući Europske unije Jean-Claude Juncker.
Nizozemski premijer Jan Peter Balkenende rekao je da je "veoma razočaran", ali je obećao poštovati volju svojih sugrađana, tim više jer je odaziv bio 63,9 posto. "To je jasan znak i ne možemo ga zanemariti", rekao je Balkenende.
Prema anketama, Nizozemci ce boje utapanja svoje male zemlje u proširenoj Europi i upletanja Bruxellesa u pitanja poput liberalne politike prema lakim drogama, homoseksualnom braku i eutanaziji dopuštenoj pod određenim uvjetima. Među ostalim razlozima za odbacivanje ustava su i strah od stranaca te moguć ulazak Turske u EU. No za razliku od francuskog referenduma odbacivanje ustava neće dovesti do pada vlade u Den Haagu. Naime, oko 80 posto zastupnika podupire ustav i referendum je organiziran na prijedlog parlamenta, unatoč neslaganju vlade. Ovaj je referendum bio prvi u 200 godina povijesti Nizozemske.
BRUXELLES
Predsjedavajući Europske unije Jean-Claude Juncker istaknuo je u srijedu da se proces ratifikacije europskoga ustava mora nastaviti unatoč odbacivanju na nizozemskom i francuskom referendumu. Juncker je potvrdio da to mišljenje dijeli većina europskih dužnosnika s kojima je razgovarao ovih dana te je najavio da će na europskom summitu u Bruxellesu 16. i 17. lipnja iznijeti prijedloge kako bi pokazao, posebno partnerima u EU, da "Europa funkcionira". "Moramo konstatirati da Europa više ne sanja", rekao je Juncker na konferenciji za tisak koju je održao s predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom i predsjednikom europskoga parlamenta Josepom Borrellom.
Barroso je istaknuo da nizozemsko i francusko odbijanje ustava stvara "tešku, ali ne i nepremostivu situaciju za Europu". On je ponovno je pozvao europske čelnike da izbjegavaju svaku "jednostranu inicijativu" za otkazivanje ratifikacije ustava.
WASHINGTON
Francusko odbacivanje Europskog ustava imat će negativne posljedice po zemlje koje pretendiraju na uključenje u Europsku uniju, izjavio je Phillip Henderson, potpredsjednik Njemačkog Fonda George Marshall iz Washingtona. Henderson je za radio postaju Glas Amerike rekao kako drži da zemlje koje imaju datum za prijam u članstvo, Rumunjska i Bugarska, neće osjetiti posljedice najnovijeg razvoja događaja, ali da to ne vrijedi i za druge zemlje pretendente. "Vjerujem da će zemlje koje su na rubu ili su u uznapredovalim pregovorima, kao što su Hrvatska, Makedonija, a na jesen ove godine možda i Turska, doživjeti pauzu. Ako ni zbog čega drugoga, ono zbog zaokupljenosti Unije unutarnjim raspravama kako povratiti dinamiku za proširenje", rekao je Henderson.
"Druga, još negativnija posljedica je mogućnost da će one snage unutar Unije, koje su skeptične po pitanju proširenja, dobiti na snazi i da ćemo vidjeti značajna odgađanja pregovora. Ne vjerujem da će se to dugoročno dogoditi, ali u sljedećih šest mjeseci ne vjerujem da će doći do većeg napretka u smislu proširenja Unije na istok i jugoistok", kazao je Henderson.
ZAGREB
Današnji sastanak premijera Ive Sanadera s glavnom haškom tužiteljicom Carlom del Ponte u Zagrebu pokazat će da Hrvatska ispunjava Akcijski plan za uhićenje Gotovine i da potpuno surađuje s Haškim sudom, izjavio je u srijedu glasnogovornik hrvatske Vlade. "Rezultati razgovora pokazat će da Hrvatska ispunjava točke Akcijskog plana i ostvaruje punu suradnju s Haškim sudom", izjavio je glasnogovornik Ratko Maček telefonski za Hinu. Potvrdio je da je premijer Sanader primio izviješće Protuobavještajne agencije (POA) o incidentu s navodnim uhićenjem Gotovine u Italiji, kojom je prilikom nađena torba s novinskim člancima o Gotovini i odjećom. Glasnogovornik je izbjegao govoriti o izvješću iz Italije, te odbio komentirati optimističnu najavu predsjednika Republike Stjepana Mesića da će "Hrvatska nakon posjeta Del Ponte biti u sasvim drugačijoj poziciji nego danas".
SPLIT/ZAGREB - Novinar "Slobodne Dalmacije" Josip Jović dobio je poziv za razgovor s istražiteljima Haškog suda (ICTY) u svojstvu osumnjičenika, zbog objavljivanja iskaza i identiteta zaštićenog haškog svjedoka dok je bio glavni urednik lista u prosincu 2000. godine, potvrdio je u telefonskoj izjavi za Hinu. "Dobio sam telefonski poziv u statusu osumnjičenika", kazao je Jović i dodao da će se "odazvati pozivu te da je spreman za razgovor, za sada i bez odvjetnika". Poziv istražitelja vezan je uz moguću optužbu za nepoštivanje suda zbog objavljivanja transkripta iskaza zaštićenog svjedoka optužbe sa suđenja Tihomiru Blaškiću 16. ožujka 1998., koji je objavljen u dvadesetak nastavaka u prosincu 2000., objasnio je Jović. Zbog objavljivanja izvadaka istog transkripta ICTY je 26. travnja za nepoštivanje suda optužio izdavača i glavnog urednika tjednika "Hrvatsko slovo" Stjepana Šešelja i Domagoja Margetića.
WASHINGTON
Sjedinjene Države i Hrvatska u srijedu su potpisale pomorski sporazum o obostranom slobodnom ulasku na plovila u okviru Inicijative za sprječavanje širenja oružja za masovno uništavanje (PSI). Pomoćnik ministrice vanjskih poslova i europskih integracija Tomislav Vidošević i pomoćnik američke državne tajnice Stephen Rademaker potpisali su u Washingtonu sporazum koji predviđa da u slučaju broda pod hrvatskom ili američkom zastavom za koji se sumnja da prevozi teret vezan uz oružje za masovno uništavanje, dvije zemlje mogu zamoliti jedna drugu da potvrdi u kojoj je državi plovilo registrirano. Mogu zatražiti i odobrenje za ulazak na brod i njegovu pretragu te zadržavanje plovila i tereta. SAD i Hrvatska su na 14. odnosno 53. mjestu u svijetu prema ukupnoj tonaži brodskog tereta brodova koji plove pod njihovim zastavama i strane drže da sporazum šalje jasnu poruku onima koji trguju i šire opasni materijal da SAD i Hrvatska neće tolerirati sudjelovanje plovila pod njihovim zastavama u takvome prometu.
WASHINGTON
Američki kongresnik George Radanovich pohvalio je u srijedu Hrvatsku zbog potpisivanja sporazuma sa Sjedinjenim Državama o suradnji u sprječavanju širenja oružja masovnog uništavanja morskim putem. "Zadovoljan sam da je Hrvatska preuzela proaktivnu ulogu u Inicijativi za sprječavanje širenja oružja masovnog uništavanja kao dijelu globalnog napora da se zaustave pošiljke oružja masovnog uništavanja", rekao je u priopćenju Radanovich, kongresnik hrvatskog podrijetla. Radanovich, čiji roditelji potječu iz Hrvatske, je supredsjedatelj Hrvatskog kluba u Zastupničkom domu američkog Kongresa čiji je cilj jačanje veza između Hrvatske i SAD-a.
WASHINGTON/NEW YORK
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan odlučio je odmah otpustiti jednog od visokih dužnosnika svjetske organizacije povezanog sa skandalom iračkog programa "nafta za hranu", rekao je u srijedu glasnogovornik UN-a. Joseph Stephanides je otpušten zbog doista "lošeg upravljanja" u vezi s ugovorima u programu "nafta za hranu" zbog čega je UN doživio jedan od najgorih skandala do sada. Neovisna istraga koju je proveo Paul Volcker, bivši predsjednik američke Središnje banke, utvrdila je da je Stephanides prekršio pravila nagovarajući da višemilijunski ugovor o inspekciji roba u okviru programa "nafta za hranu" za Irak dobije britanska tvrtka Lloyds Register. Prema UN-ovu programu "nafta za hranu" Irak je mogao prodavati naftu pod nadzorom UN-a i od zarade kupovati hranu i humanitarne potrepštine kako bi se Iračanima olakšale UN-ove ekonomske sankcije. Ukupna vrijednost programa od 1996. do 2003., bila je oko 64 milijarde dolara. Kritičari tvrde da je režim Saddama Husseina kroz različite oblike korupcije uspio skrenuti nekoliko milijardi dolara koje je koristio za svoje ciljeve.
RAMALLAH
Palestinskom predsjedniku Mahmudu Abasu izveden je u srijedu kasno navečer u jordanskoj bolnici zahvat otvaranja začepljene krvne žile, kazao je njegov sin Jaser u četvrtak rano ujutro za agenciju dpa. Sin je potvrdio da je bio uz oca u vrijeme izvođenja zahvata te da se palestinski predsjednik dobro osjeća i nakon što provede noć u bolnici vjerojatno će već ujutro otputovati u svoje sjedište u Ramallahu. Abas (70), je stigao u Jordan u srijedu po povratku s tjedan dana dugog putovanja u Sjedinjene Države, Kanadu te nekoliko zemalja Sjeverne Afrike. Spremnost Mahmuda Abasa na mir s Izraelom i poziv na okončanje nasilja pozdravili su i Izrael i američki predsjednik George W. Bush koji je Abasu za posjeta Washingtonu obećao pomoć od 50 milijuna dolara za Palestince.
RIM
Sud u Bologni izrekao je u srijedu navečer doživotne zatvorske kazne za petero pripadnika Crvenih brigada koji su optuženi da su 19. ožujka 2002. u Bologni ubili profesora Marca Biagija ispred njegove kuće. Na doživotni zatvor osuđeni su Nadia Desdemona Lioce, Roberto Morandi, Marco Mezzasalma, Diana Blefari Melazzi, kao i Simone Boccaccini, za kojega je tužiteljstvo zatražilo 24 godine zatvora zbog "manjeg sudjelovanja u ubojstvu", kako je obrazloženo. Nitko od optuženih nije bio u sudnici kada je sudac Libero Mancuso pročitao presudu. Održano je ukupno 16 sudskih audijencija i sud je vijećao 22 sata prije donošenja presude.