Izložbu je otvorio predsjednik riječke Židovske općine Vlado Kon.
Na izložbi su predstavljeni nacrti sadašnjeg stanja zgrade i prijedlog cjelovite obnove sinagoge. Autori projekta obnove su Vladi Bralić, Marko Ambroš, Irena Čurko, Marin Franolić, Silvano Mrak, Mira Korlević, Deni Šesnić.
Cilj izložbe je upoznavanje kulturne javnosti sa spomeničkim vrijednostima riječke sinagoge te planovima Židovske općine Rijeka, Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije i Ministarstva kulture da se ta građevina posve obnovi.
Riječka sinagoga upisana je u registar nepokretnih spomenika kulture u Ministarstvu kulture. Izgrađena je 1930. za potrebe riječkih ortodoksnih Židova. Oblikovana je kao geometrijski kvadar, a sjeveroistočno i jugozapadno pročelje je otvoreno s velikim pravokutnim prozorima.
U ratnim razaranjima II. svjetskog rata sinagoga u Filipovićevoj ulici ostala je sačuvana. Jedna je od tri sinagoge u Hrvatskoj koja ima sačuvanu izvornu namjenu, ali je danas zgrada sinagoge u zapuštenu stanju.
Zbog velike spomeničke i arhitektonske vrijednosti odlučeno je da se pristupi cjelovitoj obnovi sinagoge. Izrađen je Konzervatorski elaborat "Sinagoga Rijeka" u kojem se predlažu smjernice za zaštitu, obnovu i revalorizaciju spomeničkog značaja sinagoge.
Arhitektonski projekt obnove sinagoge koji je predstavljen na izložbi napravljen je tijekom 2003. na osnovi stručnih smjernica konzervatorskog elaborata i programa predstavnika Židovske općine Rijeka za buduće korištenje sinagoge u liturgijske i druge društvene svrhe. Projektom su predviđeni značajni zahvati u unutrašnjosti i na neposrednom okolišu građevine.
Izložbu, otvorenu do 7. lipnja, postavila je Jolanda Todorović, a organizirala Irena Deže Starčević.