LEIDSCHENDAM - Nizozemska vlada je u utorak priznala da bi na referendumu u srijedu o europskom ustavu mogla doživjeti poraz jer, kako pokazuju ankete, Nizozemska će se pridružiti Francuskoj i ustavu EU reći "ne". Iako su glavne stranke u zemlji, uključujući i vladu desnog centra, zagovarale usvajanje ustava, ispitivanja javnog mišljenja pokazuju da će ga većina glasača, njih gotovo 60 posto, odbaciti. Ministar vanjskih poslova Bernard Bot je kazao da je europska integracija Nizozemskoj donijela procvat ali da je vlada mogla više učiniti na promociji ustava Unije. Prema njegovim riječima, ishod francuskog referenduma je osnažio protivnike ustava. "Nadali smo se izjednačenoj utrci, ali se čini da će "ne" pobijediti", kazao je Bot za CNN. On je također ocijenio da, u slučaju odbacivanja ustava, neće biti posljedica po vladu, dok je francusko "ne" koštalo francuskog premijera njegova položaja. Ishod nizozemskog referenduma nema utjecaja na odluku parlamenta koji ima zadnju riječ glede ratifikacije Ustava EU, ali je većina političkih stranaka poručila da će poštivati negativnu odluku ukoliko odaziv birača bude veći od 30 posto.
SARAJEVO - Bosna i Hercegovina, a posebice Republika Srpska naći će se u potpunoj izolaciji nakon odluke parlamenta ovog entiteta da odbije preustroj policijskih snaga u zemlji, izjavio je u utorak u Sarajevu Visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown. Na konferenciji za novinare sazvanoj u povodu odluke Narodne skupštine Republike Srpske na zasjedanju održanom u ponedjeljak da odbije mogućnost uspostave policijskih regija koje bi prelazile međuentitetsku granicu, Ashdown je kazao kako se tako nešto nije moglo dogoditi u gore vrijeme. Odluka vladajuće koalicije u RS da prihvati reforme koje je tražila Europska komisija sada će BiH staviti na začelje reda onih koji čekaju punopravno članstvo u Uniji, ocijenio je Ashdown. Ashdown je izravnu odgovornost za odbijanje traženih reformi usmjerio na Srpsku demokratsku stranku i entitetsku vladu. Ashdown je upozorio da će nakon ovoga BiH biti "jedina zemlja od Atlantika do Crnog mora, uz iznimku Bjelorusije, koja nije uspostavila neku vrstu odnosa sa Europskom unijom".
WASHINGTON - Umirovljeni visoki dužnosnik FBI-a Mark Felt sam je priznao da je bio "duboko grlo", odnosno glavni izvor novinarima koji su otkrili aferu Watergate koja je kasnije dovela do ostavke američkog predsjednika Richarda Nixona 1974. godine, objavio je u utorak časopis Vanity Fair. Mark Felt (91), nekadašnji drugi čovjek američkog FBI-a, priznanjem je riješio jednu od najvećih političkih i novinarskih misterija u povijesti, prenosi Reuters. O identitetu tzv. dubokog grla, koji je odavao tajne informacije novinarima Washington Posta Bobu Woodwardu i Carlu Bernsteinu, dugo se spekuliralo, a sam Felt bio je u tom smislu spomenut nekoliko puta. Woodward i Bernstein, koji nikada nisu objavili identitet svojeg izvora, u utorak su odbili potvrditi navode iz vanity Faira, objavila je dpa. Woodward je za njemačku novinsku agenciju rekao je trideset godina šutio o "dubokom grlu" i istaknuo da se to neće promjeniti.
MOSKVA - Bivši direktor ruske naftne kompanije Jukos Mihail Hodorkovski najavio je u utorak žalbu na presudu od devet godina zatvora na koliko ga je osudio moskovski sud zbog utaje poreza i pronevjere. Njegova odvjetnica Karina Moskalenko potvrdila je da će uložiti žalbu vrhovnome sudu i odvojeno Europskome sudu za ljudska prava jer se očito "nema smisla oslanjati na rusko pravosuđe". I Jukos je reagirao na presudu svojem utemeljitelju: podignuo je tužbu protiv ruske vlade i traži 324 milijarde rubalja (11,53 miljuna dolara) odštete za prisilnu prodaju svoje glavne operativne jedinice Jugansnjeftgaza,a od suda traži i poništenje te prodaje. Moskovski arbitražni sud prvo će saslušanje u tom slučaju održati 16. lipnja.
LJUBLJANA - NATO savez i Europska unija moraju surađivati ne samo na području Europe nego i u drugim kriznim žarištima u svijetu, poručio je tijekom posjeta Sloveniji glavni tajnik NATO saveza Jaap de Hoop Scheffer. Scheffer se tijekom boravka u Ljubljani susreo s premijerom Janezom Janšom i predsjednikom Janezom Drnovšekom, pozdravio je postizanje sporazuma Rusije i Gruzije o povlačenju ruskih vojnih baza iz Gruzije do 2008. godine, te govorio o pitanjima komplementarnog djelovanja NATO saveza i Europske unije, osobito nakon negativnog rezultata francuskog referenduma o europskom ustavu i sličnom rezultatu koji se očekuje na referendumu u Nizozemskoj. Što se tiče djelovanja u jugoistočnoj Europi, Scheffer je rekao da će NATO nastaviti blisku suradnju s Hrvatskom, Albanijom i Makedonijom, a očekuje i jačanje suradnje sa Srbijom i Crnom Gorom bude li surađivala s Haagom, najavio je Scheffer.
BEOGRAD - Tjeralica za Mirjanom Marković, suprugom haaškog optuženika Slobodana Miloševića, stavljena je izvan snage na zahtjev njezina branitelja, koji je dao obećanje da će se ona odazvati pozivu suda i pojaviti na glavnoj raspravi zakazanoj za rujan, rekla je u utorak Radiju B92 glasnogovornica Okružnog suda u Beogradu Ivana Ramić. Tjeralica za Mirjanom Marković povučena je, kako je kazala Ramić, po nalogu nadležnog suda, koji je o tome obavijestio Nacionalni ured Interpola u Beogradu. Mirjana Marković optužena je u zemlji da je posredovala u nezakonitom dodjeljivanju stanova iz fonda Vlade Srbije, među ostalima i dadilji svoga unuka Marka Miloševića, ali je zemlju napustila u veljači 2003. godine, neposredno prije nego što je taj postupak počeo.
ZAGREB - Ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt primila je u utorak 31. svibnja veleposlanika Jorgea Fuentesa Monzonis-Vilallongu, novog voditelja misije Organizacije za europsku sigurnost i suradnju u Republici Hrvatskoj. Veleposlanik Jorge Veleposlanik Monzonis-Vilallonga i ministrica Škare Ožbolt razgovarali su o pripremama Brijunskog sastanka o međudržavnoj suradnji u postupcima za ratne zločine koji će se održati od 7. do 10. lipnja 2005. godine u organizaciji OESS-a. Na sastanku će sudjelovati ministri pravosuđa Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine, te Srbije i Crne Gore.
BEOGRAD - Međunarodna helsinška federacija za ljudska prava (IHF) pozvala je u utorak vlasti u Srbiji da "priznaju činjenicu da su srpske snage odgovorne za genocid u Srebrenici" te da odgovorne privedu pred lice pravde. "Masakr nad gotovo 8000 Bošnjaka izvršen je od 11. do 19. srpnja 1995. godine. Približava se deseta godišnjica te tragedije, a niti su se predsjednik Vlade, predsjednik Skupštine Srbije ili bilo koji predstavnik vlasti obratili javnosti ili međunarodnoj zajednici s priznanjem da su zločin izvršile srpske snage, uz izvinjenje obiteljima žrtava", kaže se u priopćenju IHF-a, u kojem se dodaje da se pod "srpskim snagama" podrazumijevaju JNA odnosno Vojska Jugoslavije, Vojska Republike Srpske, te lokalne postrojbe teritorijalne obrane, lokalne policijske postrojbe, postrojbe MUP-a Srbije i paravojne skupine.
BRUXELLES - Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer izrazio je u utorak zadovoljstvo dogovorom o povlačenju ruskih baza iz Gruzije koji su dan prije postigli Moskva i Tbilisi. "Pozdravljam dogovor o uvjetima i trajanju ruske vojne nazočnosti u Gruziji", rekao je De Hoop Scheffer u priopćenju, ocijenivši da će to "poboljšati sigurnost na području Kavkaza". Moskva i Tbilisi nagodili su se u ponedjeljak, nakon višemjesečnih pregovora, o načinu povlačenja dviju ruskih baza do konca 2008. koje je Gruzija naslijedila od bivšeg SSSR-a. I Rusija i Gruzija su uključene u NATO-ov program suradnje Partnerstvo za mir.
BERLIN - Demokršćanska Unija CDU/CSU zahtijeva, u svjetlu francuskog odbijanja Europskog ustava te najavljenih prijevremenih parlamentarnih izbora u Njemačkoj, preispitivanje sadržaja i cilja pregovora između Europske unije i Turske o punopravnom članstvu, najavljenih za jesen, izjavio je u utorak čelnik Kršćansko socijalne unije (CSU) u Bundestagu Michael Glos. "Tursko pitanje mora još jednom biti stavljeno na dnevni red", rekao je Glos. On je od savezne vlade i kancelara Gerharda Schroedera (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) zatražio da se na summitu EU sredinom lipnja založe za to da najavljeni pregovori s Turskom ne dobiju status pregovora o članstvu nego da njihov cilj ostane potpuno otvoren.
PRIŠTINA - Belgijski ministar vanjskih poslova Karel De Gucht potvrdio je u utorak u Prištini spremnost belgijske države da pomogne u procesu decentralizacije lokalne vlasti na Kosovu. Šef belgijske diplomacije Karel De Gucht tijekom dana razgovarao je s predsjednikom Kosova Ibrahimom Rugovom, premijerom Bajramom Kosumijem i civilnim upraviteljem UN-a na Kosovu Sorenom Jessen-Petersenom. Nakon razgovora s Rugovom, De Gucht je izrazio uvjerenje da zakonodavstvo i iskustvo Belgije mogu biti od posebne koristi za Kosovo u provedbi pilot-projekata decentralizacije vlasti u pokrajini. Rugova je izjavio da bi se proces decentralizacije mogao lakše provoditi nakon priznanja neovisnosti Kosova. De Gucht je naglasio kako je od iznimne važnosti da se na Kosovu nastavi s usvajanjem i provedbom međunarodnih standarda, kako bi skorašnje izvješće posebnog izaslanika UN-a moglo biti pozitivno, što je uvjet za rješavanje konačnog statusa Kosova.