Iskazan u američkim dolarima, hrvatski je izvoz u prva četiri ovogodišnja mjeseca porastao za 12,5 posto, na 2,78 milijardi dolara, dok uvoz bilježi rast od 15,5 posto, na 5,74 milijardi dolara.
Razlika u stopi rasta izvoza i uvoza iskazanih u kunama i dolarima posljedica je pada tečaja dolara prema kuni u prva četiri mjeseca ove godine za oko 7 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
Vanjskotrgovinski deficit za tih četiri mjeseca iznosi 16,94 milijardi kuna ili 2,96 milijardi dolara, pa je pokrivenost uvoza izvozom bila 48,4 posto.
Najveći dio izvoza u prva četiri ovogodišnja mjeseca, odnosno više od 2,6 milijardi USD ostvarila je prerađivačka industrija, na koju se odnosi i najveći dio uvoza - gotovo 4,86 milijardi USD. Pritom je izvoz prerađivačke industrije povećan za 11,5 posto, a uvoz za 11,3 posto.
Promatrano pojedinačno prema djelatnostima, vrijednosno najveći izvoz, od 295,97 milijuna USD u promatranim je mjesecima ostvaren u brodogradnji, koju službena statistika prati kao djelatnost proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava. No, izvoz brodogradnje u prva četiri mjeseca ove godine smanjen je u odnosu na isto razdoblje lani za čak 31,4 posto.
Istodobno je izvoz u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda povećan za 31,6 posto, na 279,74 milijuna USD, a u proizvodnji koksa i naftnih derivata za 51,5 posto, na 250,34 milijuna USD.
Snažan rast izvoza u prva četiri mjeseca bilježe primjerice i proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica (za 68,1 posto, proizvodnja hrane i pića (43,9 posto) te proizvodnja strojeva i uređaja (45,9 posto).