Od stupanja na snagu Zakona o azilantima zaprimljeno je 195 zahtijeva ali još ni jednom tražitelju nije odobren. Osamdeset zahtjeva je riješeno negativno, 100 je obustavljeno, a 15 ih je još u postupku rješavanja, kazao je Radin.
Azile su najčešće tražili muškarci. Zahtjeve je podnijelo i osam obitelji, 21 žena te 16-ero djece. Azilanti su najčešće dolazili iz Indije, Bangladeša, Turske i Srbije i Crne Gore.
Radin je dodao da je većina zahtjeva za odobrenje azila bila pravno neutemeljena jer se temeljila na ekonomskim, a ne vjerskim, političkim ili rasnim razlozima.
No, smatra da treba ipak imati razloga za zabrinutost jer je odnos države prema tražiteljima azila jedan je od pokazatelja razine demokratičnosti.
Potpredsjednik Hrvatskog sabora Mate Arlović kazao je da Hrvatska ima moderan i liberalan Zakon o azilantima, koji ostavlja dovoljno prostora da se utvrdi skriva li se azilant u traženju azila iz kaznenih djela ili se doista radi o progonjenoj osobi. Dodao je da je projekt osiguranja centra za azilante još u tijeku.
Okrugli stol na temu "Koliko je hrvatski pravni i društveni sustav spreman za integraciju azilanata" organizirao je Centar za mirovne studije u Hrvatskom saboru.