Prema konačnim rezultatima referenduma, protiv ustava je u nedjelju glasovalo je 54,87 posto Francuza, a za njegovo prihvaćanje 45,13 posto.
Povjerenik EU-a za monetarnu politiku Joaquin Almunia rekao je da su Hrvatska i Turska, kao zemlje-kandidati za pristup EU-u izložene najvećem monetarnom riziku nakon negativnog ishoda referenduma u Francuskoj.
"Da budem iskren, smatram da se glavnina rizika odnosi na zemlje kandidate, Tursku i Hrvatsku. Valute tih zemalja trpjele su štetu proteklih tjedana i taj će se trend vjerojatno i nastaviti", kazao je Almunia.
Visoki dužnosnici u Bruxellesu ne žele govoriti o pravoj europskoj krizi, no priznaju da francusko "ne" stvara "problem" cijeloj Uniji, prenosi DPA.
"Trebali bismo zajedno pokušati vratiti Europu na pravi put", rekao je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.
U zajedničkom priopćenju Europske komisije, luksemburškog predsjedništva EU-a i Europskog parlamenta ističe se da je Europa nailazila na slične poteškoće i u prošlosti, no iz njih je uvijek izlazila još jača.
"Izgradnja Europe po samoj je svojoj prirodi složena", navodi se u priopćenju i dodaje: "Europa danas i dalje postoji i njezine institucije u potpunosti funkcioniraju. Svjesni smo poteškoća, no uvjereni smo da ćemo još jednom pronaći načina da se Europska unija kreće naprijed".
Najviši europski dužnosnici jednoglasni su u ocjeni da se show nastavlja.
"Izgradnja Europske unije danas ne prestaje. Sporazum nije mrtav", naglasio je luksemburški premijer i predsjedavajući EU-a Jean-Claude Juncker.
Njemački kancelar Gehrard Schroeder također je poručio kako rezultati referenduma ne znače ni kraj ustavnog procesa ni njemačko-francuskog partnerstva, prenosi Reuters.
Europski ustav moraju ratificirati sve članice Europske unije, njih 25. Dosad je to učinilo devet zemalja - Austrija, Grčka, Mađarska, Italija, Litva, Slovačka, Slovenija, Španjolska i Njemačka - a one, kako naglašava Barroso, već predstavljaju gotovo 49 posto stanovništva EU-a.
Irska je već objavila da i dalje planira održati referendum, za koji datum još nije određen, no London se na to još nije obvezao. S odbacivanjem ustava u Francuskoj smanjili su se i izgledi da Velika Britanija nastavi s procesom ratifikacije. Prema ranijim najavama Velika Britanija trebala bi referendum održati sljedeće godine, a 1. srpnja ove godine preuzima predsjedanje EU-om.
Britanski premijer Tony Blair rekao je da Europskoj uniji treba vremena da razmisli o francuskoj odluci te da je prerano reći hoće li Britanija izaći na referendum.
"Sada je važno imati vremena za razmišljanje, pogotovo u svjetlu nizozemskog referenduma za nekoliko dana i Europskog vijeća sredinom lipnja gdje će svi čelnici moći razgovarati o posljedicama glasovanja", rekao je Blair novinarima u Toscani.
Neki analitičari smatraju, međutim, da je Blair privatno oduševljen rezultatima koji mu omogućavaju da izbjegne održavanje referenduma koji bi mogao izgubiti.
Dužnosnici u Bruxellesu ističu da sada nije vrijeme za traženje krivca. Priznaju ipak da razlozi za francusko "ne" moraju biti pozorno raspravljeni.
I Juncker i Barroso slažu se da su Francuzi koji su glasovali protiv ustava za to imali "kontradiktorne" razloge. Neki žele jaču Europu, a drugi bi zaustavili daljnju integraciju, ističe Barroso.
Juncker također smatra da su mnogi Francuzi zabrinuti zbog proširenja Europske unije, dosadašnjeg i budućeg, i priznaje da im prednosti tog procesa nisu dobro objašnjene.
Razgovore o tom problemu, najavljuje, europski čelnici započet će već u ponedjeljak, a bit će i na dnevnom redu lipanjskog sastanka na vrhu u Bruxellesu.
I u samom ustavnom sporazumu stoji da će čelnici EU-a razmotriti što dalje ako ga do listopada 2006. ratificiraju četiri petine zemalja članica, a barem jedna zemlja u tom procesu "naiđe na poteškoće".
Nitko, međutim, ne predviđa mogućnost novih pregovora o europskom ustavu.
Premda ustav nije prošao u Francuskoj, Europska unija nastavit će funkcionirati prema trenutno važećem Ugovoru iz Nice, koji je odobren 2000. godine.
Mnogi ipak sa zebnjom iščekuju rezultate referenduma u Nizozemskoj u srijedu. Ankete, naime, pokazuju da se tamošnji glasači ustavu također većinom protive.
Nizozemski premijer Jan Peter Balkenende pozvao je nizozemske birače da na referendumu 1. lipnja potvrde europski ustav bez obzira na ishod francuskog referenduma. "Sada postoji čak jedan razlog više da se kaže 'da'. Svaka zemlja ima svoju odgovornost", rekao je Balkenende, u čijoj je zemlji protivljenje ustavu prema anketama poraslo na čak 60 posto.
Analitičari upozoravaju da bi francusko "ne" moglo naštetiti vanjskopolitičkoj poziciji EU-a, osobito u odnosu prema Sjedinjenim Državama i Rusiji.
Moglo bi doći i do odgode važnih odluka u ključnim pitanjima kao što su pregovori o novom proračunu i nastavak proširenja, osobito početak pregovora s Turskom i Hrvatskom, a oslabiti bi mogla i uloga Europske unije na Bliskom istoku, te pozicija u pregovorima s Iranom, navode analitičari.
Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana upozorio je da si Europska unija ne može dopustiti paralizu i naglasio da će unatoč tom udarcu EU i dalje biti važan međunarodni čimbenik.
"Po meni, najgore što bi se moglo dogoditi jest da, kao posljedica toga, vi ili građani Europske unije ili čelnici Europske unije postanete psihološki paralizirani", rekao je Solana novinarima u Bruxellesu, prenosi Reuters.
"Europska unija bila je akter na (svjetskoj sceni) i prije početka pregovora o ustavu i to će i ostati..." rekao je.
Vođa talijanske oporbe i bivši predsjednik Europske komisije Romano Prodi očekuje da će u Europskoj uniji sada izbiti velika politička kriza, a smatra i da bi odbacivanje ustava moglo imati velike posljedice za odnose između Europske unije, Kine i Sjedinjenih Državama, prenosi France presse.
Njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer odbacivanje ustava pripisao je pak strahu od neoliberalizma i globalizacije. "Neoliberalna socijalna i gospodarska politika radikalno orijentirana prema tržištu izazvala je strahove koji su se projicirali na ustavni sporazum", rekao je Fischer novinarima u Berlinu.
Belgijski premijer Guy Verhofstadt ocijenio je da rezultat francuskog referenduma ne predstavlja glas protiv Europe. "Francuzi su, naime, glasovali protiv teksta europskog ustava. Iza motivacije mnogih Francuza koji su glasovali protiv ne stoji da žele manje Europe, nego baš naprotiv više Europe i to Europe koja će biti više demokratska, uravnotežena, socijalna i politička", rekao je.
Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel izrazio je žaljenje zbog odbacivanja europskog ustava i naglasio da će se Slovenija bez ozbira na rezultate francuskog referenduma nastaviti zalagati za europsku perspektivu jugoistične Europe.
"Radi se o suzdržanosti, oprezu. Europski projekt će najvjerojatnije napredovati sporije. Teško će se govoriti o proširenju. No u Europskoj uniji živjet ćemo kao i do sada. Problemi će biti sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom, ali to nije kraj svijeta", rekao je Rupel.
Francusko odbijanje Europskog ustava predstavlja "početak pobune građana protiv birokracije Bruxellesa", ocijenio je austrijski populist Joerg Haider ORF. "Smatram da je to sreća za Europu", dodao je i ocijenio da "su građani razočarani gospodarskim rezultatima njihovih vlada".
Norveški premijer Kjell Magne Bondevik izjavio je pak da bi odbacivanje ustava u Francuskoj moglo odgoditi raspravu u Norveškoj o pristupanju EU. Norvežani su dva puta glasovali protiv članstva, na referendumima 1972. i 1994. godine. Nova rasprava o tom pitanju ne očekuje se prije 2007. godine.