Hrvatski predsjednik će sa svojim domaćinom i drugim moldavskim visokim dužnosnicima u ponedjeljak i utorak razgovarati o mogućnostima unapređenja sveukupnih bilateralnih odnosa te o regionalnim i globalnim pitanjima od obostranog interesa, a bit će potpisana i dva međunarodna ugovora, o carinama i o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Bit će to treći susret dvojice predsjednika. Mesić je u prosincu 2001. posjetio Kišinjev, a Voronjin, kojega je moldavski parlament početkom travnja ove godine ponovo postavio za predsjednika na mandat od četiri godine, bio je u Hrvatskoj u kolovozu 2002.
Komunist Voronjin je u svom nastupnom govoru naglasio da će zemlju nastaviti približavati Europskoj uniji. Komunisti su u Moldaviji, koja je 1991. proglasila nezavisnost od bivšeg SSSR-a, na vlasti od 2001. zahvaljujući prozapadnoj kampanji i distanciranju od utjecaja Rusije. Moldavija je prva bivša sovjetska republika koja je izabrala komunista za svog predsjednika.
Nakon što se raspao SSSR, koji je veći dio Moldavije oteo Rumunjskoj nakon Drugog svjetskoga rata, stanovništvo tamošnjeg ruskog govornog područja prepalo se mogućeg ponovnog ujedinjenja s Rumunjskom i uspostavilo vlastitu upravu u Pridnjestrovlju, a zatim se odcijepilo i 1992. proglasilo "Republiku Dnjestar", koja je ostala međunarodno nepriznata. Veći oružani sukob u Moldovi spriječila je intervencija ruskih snaga 1992. godine.
I danas se u Pridnjestrovlju nalazi oko 1300 ruskih vojnika koji imaju status mirovnjaka ili čuvara odlagališta streljiva iz vremena Sovjetskog Saveza. Rusija je 2003. ponudila Moldaviji, koja je sada uz Albaniju najsiromašnija europska država, rješenje spora uz moldavsku obvezu da se država pretvori u demilitariziranu republiku s dvjema federalnim jedinicama široke autonomije.
Gospodarstvo Pridnjestrovlja temelji se na krijumčarenju, a najveću korist od toga imaju ruski i ukrajinski industrijski tajkuni.
Problem odcijepljenog Pridnjestrovlja jedno je od najtežih pitanja na jugoistoku Europe i Europska unija ga želi riješiti pa je na summitu EU-Rusija u svibnju ove godine zatražila od ruske strane suradnju u rješavanju tog "zamrznutog sukoba" u Europi.
Inače, osnovu odnosa između EU-a i Moldove čini Sporazum o partnerstvu i suradnji potpisan 1994. godine, a koji je stupio na snagu 1. lipnja 1998. Sporazum daje okvir za političke odnose temeljene na demokratskim vrijednostima i dijalogu te zakonski obvezatne uvjete koji se tiču slobodnog kretanja roba, kapitala i usluga. Ovaj sporazum je važan instrument kojim Moldavija treba uskladiti svoj sustav sa sustavom slobodne trgovine EU-a. Moldavija je također i članica Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu.
Što se tiče odnosa između Hrvatske i Moldavije, oni su dobri i nema otvorenih pitanja. Moldavija je priznala Hrvatsku 25. svibnja 1992. godine, a diplomatski odnosi su uspostavljeni 20. srpnja iste godine.
Republika Hrvatska trenutno ima interes za suradnju prvenstveno u okviru Podunavske inicijative i SEI-a, dok je Moldavija vrlo zainteresirana za povezivanje s RH putem Dunava.
Ugovor o slobodnoj trgovini između dviju država potpisan je 2004., a RH bi svoj interes mogla najprije pronaći u području izvoza strojeva i opreme za prehrambenu industriju, farmaceutske proizvode, te robu široke potrošnje (obuća, odjeća i sl.). S moldavske strane interes je iskazan za plasman njihovih proizvoda kao što su duhan, vino, meso, ljekovito bilje i sokovi.