Prema podacima WHO-a, tri milijuna smrti godišnje diljem svijeta može se pripisati debljini.
Ako se ne poduzmu konkretne mjere, upozorava WHO, ta bi brojka mogla narasti na pet milijuna godišnje do 2020. godine, što je stanovništvo jedne Danske.
Zapravo, WHO debljinu i pretilost stavlja na vrh popisa deset zdravstvenih rizika koji se mogu spriječiti zajedno s pušenjem, seksom bez zaštite i visokim krvnim tlakom.
Na svijetu je više od milijardu debelih odraslih ljudi, a od njih je 300 milijuna klinički pretilo.
WHO tvrdi da je pretilost postao problem "epidemijskih razmjera", ne samo u bogatim zemljama nego i u zemljama u razvoju.
I dok je više od trećine Amerikanaca i petina Europljana pretila, u Brazilu je devet posto stanovništva debelo, a u Kuvajtu čak 35 posto.
Neuravnotežene dijete kombinirane sa smanjenom fizičkom aktivnošću prate mnoge kronične bolesti, među kojima su dijabetes, visoki tlak i neki oblici raka.
No neuspjeh u vođenju zdravog života nije samo loš što se tiče zdravstvenog sustava, nego je i loš za ekonomski sustav zemalja. Pretilost ima velik utjecaj na gubitak proizvodne sposobnosti.
Istraživanja su pokazala jaku vezu između pretilosti, smanjene fizičke aktivnosti i smanjene ukupne proizvodnje. Pretilost djeluje na proizvodnju ne samo povećanjem smrtnosti nego i povećanjem raširenosti bolesti, ističe Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO).
Kako se navodi u izvješću FAO-a, povećana raširenost bolesti uklanja individualce s posla, ali ih ostavlja u društvu gdje su još uvijek sposobni tražiti hranu i zdravstvenu zaštitu. Osim toga, prejedanje je neprihvatljivo i s moralnog stajališta u svijetu u kojem je više od 850 milijuna gladno.