"Nije se obistinio povoljni scenarij po kojem se gospodarski oporavak trebao ravnomjernije raspodijeliti među svim članicama OECD-a", ističe se u izvješću, uz zaključak da "jako nedostaje dugoročniji zamah u eurozoni".
Zato se prognoze o rastu znatno razlikuju u različitim dijelovima svijeta, "u rasponu od solidnih u Aziji do oporavka u SAD-u ali i slabih i neizvjesnih u Europi", navodi se u prognozi OECD-a.
Tako bi BDP u SAD-u trebao u 2005. rasti zdravih 3,6 posto dok bi se gospodarstva 12 članica eurozone uglavnom trebala zadržati na prošlogodišnjoj slabašnoj razini i rasti samo 1,4 posto u 2005. u usporedbi s 1,6 posto u 2004.
Nakon uzleta u prvoj polovini 2004, rast je u Europi oslabio u drugoj polovini te godine "paralelno slabljenju povjerenja kupaca i pogoršanju poduzetničke klime", konstatira OECD, napominjući da je slabost europskog gospodarstva dijelom posljedica jakog eura i viših cijena nafte.
No, u zemljama poput Italije i Njemačke, čija gospodarstva prolaze kroz vrlo teška vremena, slabi su rezultati "znatno pojačani izraženom i opetovanom neotpornošću na vanjske šokove, nasuprot manjim gospodarstvima poput španjolskog i onih nordijskih zemalja", ističe se u izvješću.
OECD je pozvao europske političare da se "što temeljitije i prije" pozabave kroničnom neotpornošću i divergencijom gospodarskih aktivnosti u eurozoni. Krajem 2005. gospodarstvo eurozone trebalo bi se ponovno početi oporavljati te bi u 2006. trebalo zabilježiti rast od dva posto, predviđa OECD.