Misija MMF-a sutra započinju razgovore o provedbi stand by-a
Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koja sutra stiže u Zagreb, nastavit će razgovore s hrvatskim predstavnicima o prvoj reviziji stand by aranžmana, a glavne teme, kako se očekuje, bit će ostvarenje državnog proračuna, pitanja vezana uz strukturne reforme, posebice uz zdravstveni i mirovinski sustav, te proces privatizacije i državnih subvencija.
Misija MMF-a u Hrvatskoj će, kako se očekuje, ostati dva tjedna, a u MMF-ovu šesteročlanom timu, kojemu će na čelu biti Dimitri Demekas, bit će stručnjaci s područja fiskalne i monetarne politike, bilance plaćanja, te financijskog i realnog gospodarskog sektora.
Razgovore u Zagrebu Misija MMF-a započet će sutra s predstavnicima Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke, a tijekom svog boravka u Hrvatskoj razgovarat će i s predstavnicima Vlade, čelnicima niza ministarstava i institucija.
Misija će ocijeniti provedbu politika u 2004. i tijekom prvog tromjesečja 2005., te razgovarati o planovima za ostatak godine, prvenstveno se fokusirajući na napredak u području fiskalne konsolidacije i strukturalnih reformi, rekao je za Hinu Athanasios Vamvakidis iz Ureda MMF-a u Zagrebu.
"Veliki napredak postignut je otkad je u kolovozu lani Odbor (direktora MMF-a) odobrio stand by aranžman: deficit središnje države značajno je smanjen, iako nešto manje nego je planirano; vlasti su ispunile sve ostale ciljeve iz tog sporazuma uz izuzetak cilja o smanjenju neplaćenih obveza države, prvenstveno zbog dobro poznatih problema u sektoru zdravstva; nedavno objavljeni podaci ukazuju da je vanjski dug, promatrano kao udio u BDP-u, stabiliziran, te da je deficit bilance plaćanja značajno reduciran tijekom 2004.", kazao je.
Inače, deficit konsolidirane opće države prošle je godine iznosio 4,9 posto BDP-a, što je nešto više od stand by aranžmanom planiranih 4,5 posto, a za ovu godinu stand by aranžmanom planiran je deficit od 3,7 posto BDP-a.
No, uz napredak, Vamvakidis napominje da Hrvatskoj predstoje još mnoge teške reforme. Područja u kojima su potrebni daljnji koraci radi napretka uključuju ubrzanje privatizacije, prvenstveno velikih javnih poduzeća - gubitaša koji opterećuju proračun; smanjivanje i reformu subvencija i programa državne pomoći u kojima je potrošnja značajno iznad EU razine; napredak u restrukturiranju Hrvatskih željeznica u skladu s njezinim srednjoročnim planovima.
Ističe i potrebu daljnje reforme zdravstvenog sektora kako bi se povećala uloga participacija, te izmjenu formule za indeksaciju mirovina budući da njezin sadašnji oblik, po njegovoj ocjeni, implicira potrošnju koja nije održiva.
Nadalje, navodi Vamvakidis, potrebno je poboljšati poreznu administraciju i borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza, te postići okvir sporazumu o politici plaća u javnom sektoru koji će biti kompatibilan s hrvatskim fiskalnim ciljevima iz Predpristupnog ekonomskog programa.
"Te reforme značajno će doprinijeti hrvatskim nastojanjima u rješavanju vanjskih neravnoteža, vraćanju fiskalne politike u održiv okvir i osiguranju makroekonomske stabilnosti. Važno je pritom izbjeći daljnje odgode, jer bi to otežalo njihovo rješavanje u budućnosti", upozorio je Vamvakidis.
Poručuje pritom da bi "hrvatske vlasti trebale iskoristiti priliku da 'grade' na uspjesima iz 2004. i provedu potrebne reforme u navedenim područjima".