Helsinški komitet BiH organizirao je u protekla dva dana konferenciju čiji je cilj bio analizirati što je sve učinjeno na planu zaštite ljudskih prava od potpisivanja Daytonskog sporazuma.
Rezimirajući zaključke s ovog skupa Dizdarević je novinarima kazao da je konstatirano da je u proteklim godinama bilo napretka no sada se došlo do točke od koje se ne može dalje zbog ograničenja koje je postavio daytonski ustav.
"Sadašnja ustavna rješenja u BiH sadrže brojne zapreke ostvarivanju temeljnih ljudskih prava", kazao je Dizdarević navodeći primjer izbornih pravila koja su po mnogim svojim odredbama diskriminatorska.
Helsinški komitet BiH stoga želi potaknuti raspravu o novom načinu ustroja i biranja zakonodavne i izvršne vlasti u toj zemlji.
Prijedlog koji će biti ponuđen na javnu raspravu tako bi se mogao odnositi na ukidanje sadašnjeg tročlanog državnog Predsjedništva i uvođenje institucije predsjednika s ograničenim ovlastima, vjerojatno po uzoru na njemački ili talijanski ustavni model.
Istodobno bi se ojačala uloga Vijeća ministara koje bi postalo pravom vladom i u kojoj bi se osigurala ravnopravna zastupljenost predstavnika svih nacionalnih skupina.
Promijenio bi se i način izbora Zastupničkog doma čiji bi zastupnici bili birani s teritorija cijele BiH kao jedne izborne jedinice umjesto iz entiteta kako je to sada slučaj.