U ime Predsjednika Republike vijenac je položio brigadir Franjo Kržinek, u ime Hrvatskog sabora zastupnica Nevenka Majdenić, a u ime Vlade Tomislav Ivić.
Izvan protokola vijence su položili i iskazali počast poginulima u Batinskoj bitci izaslanstva vojnih misija 10-ak veleposlanstava u Hrvatskoj, među ostalima SAD-a, Velike Britanije, Makedonije, Češke, Slovačke, Indije i Pakistana.
Osječko-baranjski dožupan Mile Horvat, koji je bio nazočan svečanosti proslave Dana pobjede u Batini, istaknuo je za Hinu kako je "Batinska bitka, u kojoj su sudjelovali pripadnici Crvene armije i partizanske postrojbe, stvorila preduvjete za oslobođenje Baranje od njemačke okupacije". Pretpostavlja se da je samo u tih nekoliko dana "forsiranja Dunava i bitke kod Batine poginulo oko 2000 pripadnika Crvene armije", rekao je Horvat, dodavši kako "stari mještani Batine i danas prepričavaju da je tih dana 1944. Dunav danima bio crven od poginulih te da je teško utvrditi koliko je zapravo poginulo njemačkih vojnika i osloboditelja".
U studenome 1947., tri godine nakon Batinske bitke, na mjestu najžešćih bitaka (tzv. krvava kota 169) podignut je spomenik Crvenoj armiji, rad akademskog kipara Antuna Augustinčića. Središnji dio spomenika je monumentalni obelisk visok 27 metara, na vrhu kojeg je osam metara visoka brončana skulptura Pobjede. Posebno obilježje spomeniku daje skupna grobnica u kojoj su posmrtni ostatci 1297 vojnika Crvene armije.
U počast svim sudionicima Batinske bitke i spomen na jednu od najtežih bitaka Drugoga svjetskog rata u ovom dijelu Europe 1976. otvoren je Memorijalni kompleks "Batinska bitka", a 1983. u Spomen-domu postavljena je stalna muzejska izložba o Batinskoj bitki.