Kako je u svom izlaganju istaknuo bivši hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul, ključna pitanja koja se u ovom trenutku postavljaju jesu zašto je Europska unija toliko važna za proces stabilizacije i pomirenja u regiji i zašto se proces širenja Europske unije mora nastaviti.
"Ako nema pomirenja, nema stabilnosti, a ako nema stabilnosti, onda nema ni napretka", rekao je Žužul. Bivši šef hrvatske diplomacije pojasnio je da je ideja nacionalnog pomirenja u srži zapadne civilizacije, ali i Europske unije jer se spominje i u Schumannovoj deklaraciji na čijoj osnovi je Unija i nastala.
Žužul je svako mišljenje o eventualnom kolektivnom ulasku zemalja zapadnog Balkana u EU ocijenio nepravednim i neproduktivnim, a kritički se osvrnuo i na mišljenja o utjecaju Haškog suda na proces pomirenja.
"Ne vjerujem da ICTY može provesti proces pomirenja. Odgovor za pomirenje leži u budućnosti", rekao je Žužul. Pojasnio je da se sudovi, pa tako i Haški, bave stvarima koje su se dogodile u prošlosti, dok su za pomirenje i stabilnost u regiji od bitne važnosti nastavak proširenja EU-a i stvaranje sigurnost.
Pristup po kojemu bi se s državama zapadnog Balkana pregovaralo o kolektivnom ulasku u Uniju bio bi "potpuno pogrešan" jer je riječ o državama koje su toliko različite i podijeljene, a to bi zapravo bio pristup "konvoja" pri čemu bi jedna država drugu zadržavala u pristupu integraciji, rekao je Žužul.
Hrvatska Vlada i danas čini sve da riješi jedno preostalo otvoreno pitanje u suradnji s Haagom. Zato bi pregovori s Hrvatskom trebali započeti odmah, kako bi se iskoristio pravi "momentum", a Europska unija ionako u svakom trenutku te pregovore može zaustaviti ako zaključi da Hrvatska ne ispunjava svoje obveze, istaknuo je Žužul.
O pitanju odnosa hrvatskih vlasti i sudstva prema procesuiranju ratnih zločina i principima pravne države u pravosudnom sustavu govorio je profesor međunarodnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu Ivo Josipović. Iznoseći brojke o broju procesuiranih i osuđenih za ratne zločine u Hrvatskoj od početka devedesetih nadalje naglasio je kako se pokazalo da hrvatsko pravosuđe raspolaže kvalitetnim kadrovima koji mogu nepristrano voditi procese prema zakonu i da u odnosu prema optuženima više nema diskriminacije prema etničkom principu kao na početku devedesetih godina, kada su procesuirani i osuđivani najviše Srbi.
Predsjednik HHO-a Žarko Puhovski govorio je o odnosu prema manjinama. Pri tome je naglasio da je sadašnja Vlada pozitivno orijentirana prema tom pitanju. Ipak, Puhovski je ustvrdio da je to što je broj Srba u Hrvatskoj u pet godina "smanjen za tri i pol puta" "po njegovu mišljenju etničko čišćenje jer ne vidi drugog načina kako to rastumačiti".
U pogledu međuetničke suradnje u Hrvatskoj Puhovski primjećuje u zadnje vrijeme i vrlo pozitivan odnos sadašnje vlade, što ilustrira i podrškom Srpske samostalne demokratske stranke (SDSS) sadašnjoj vladi premijera Ive Sanadera, što se prije "nije moglo zamisliti".
Na konferenciji o putu Hrvatske u Europsku uniju, koju je organizirao slovenski Institut za strateška istraživanja, zabilježena je i manja napetost nakon izlaganja slovenskog novinara analitičara Tomaža Šavnika. On iznio mišljenje da je za Europsku uniju slučaj generala Gotovine samo "paradigma" za nepostojanje pravne države i vjerodostojnost Hrvatske, te da u tome postoje dokazi i kod hrvatskog političkog establišmenta i u svakodnevnom životu, gdje čak i u mladim generacijama postoje podjela i indoktrinacija na "partizane" i "ustaše".
Protiv toga je prosvjedovao hrvatski veleposlanik u Ljubljani Mario Nobilo, zaprijetivši u jednom trenutku da će napustiti skup ako se takve difamacije nastave.