Pod sloganom "Dan za demokraciju 8. svibanj 1945. - 8. svibanj 2005." okupila se grupa demokratskih stranaka, vjerskih zajednica te socijalnih i društvenih udruga kojima je cilj raznim manifestacijama u središtu Berlina spriječiti prosvjede desnih radikala i, kako je priopćeno, "uputiti signal protiv jačanja desno radikalnih snaga". "Dan demokracije treba pokazati kome ova zemlja pripada i tko određuje smjer u kojem se ova zemlja kreće a to je velika većina demokratski orijentiranih građana ove zemlje", izjavio je predsjednik Bundestaga Wolfgang Thierse (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD). Premijer savezne pokrajine Brandenburg Michael Platzek (SPD) također je povodom Dana pobjede pozvao na obranu demokracije. "Demokratska Njemačke će cijelom svijetu pokazati da u njoj neonacisti nemaju izgleda za opstanak", zaključio je Platzek.
Vrhovni sud u Karlsruheu odbacio je u petak žalbu desno radikalne Nacionaldemokratske stranke Njemačke (NPD) na odluku prvostupanjskog suda u Berlinu koji je NPD-u zabranio prosvjede 8. svibnja u blizini spomenika žrtvama holokausta u Berlinu. Predstavnici ove stranke uzdrmali su demokratsku javnost svojim istupima u kojima su napade saveznika na njemačke gradove tijekom Drugog svjetskog rata usporedili s holokaustom nad europskim Židovima.
Njemački kancelar Gerhard Schroeder (SPD) koji će dan pobjede 9. svibnja provesti u Moskvi gdje će prisustvovati središnjoj svečanosti povodom Dana pobjede, je u petak i subotu zajedno s predsjednikom Ruske federacije Vladimirom Putinom dao intervju za dnevnik "Bild" u kojem je izjavio da je kraj 8. svibnja 1945., dan kada je Njemačka potpisala kapitulaciju, "dan oslobođenja". "Rusija je zajedno sa saveznicima Njemačku i Europu oslobodila nacističke vladavine", zaključio je Schroeder. On je istodobno izjavio da 8. i 9. svibnja 1945. za mnoge Nijemce također predstavlja "progon, patnje izbjeglica i novu neslobodu".
Kontroverza oko pravog vrednovanja datuma koji je označio završetak Drugog svjetskog rata je započela tek 1985. kada je tadašnji njemački predsjednik Richard von Weizsaecker po prvi put javno progovorio o "danu oslobođenja".