Na trodnevnom susretu okupilo se nekoliko stotina sudionika koji će raspravljati o aktualnim temama u primjeni plina, izgradnji i razvoju plinskih sustava, te zakonskoj i tehničkoj regulativi u plinskom gospodarstvu.
U plinskom sektoru, naglasio je državni tajnik za gospodarstvo Vladimir Vranković, neophodno je donošenje novog zakonskog okvira, jasno sagledavanje potreba i dobavnih pravaca, te izgradnja odgovarajućih skladišta.
Šunić ističe da još nije izgrađen cjelovit transportni plinski sustav, nisu povezana nalazišta plina u sjevernom Jadranu.
Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina smatra da ta županija predugo čeka prirodni plin. Termoelektranu Rijeka u Urinju potrebno je ili plinoficirati ili je ne treba biti, kazao je, ističući da "naftni lobi ovdje nije prihvatljiv".
Prema podatcima koje je iznio Šunić, u Hrvatskoj se trenutno troši oko tri milijarde prostornih metara plina godišnje. Od toga se oko 1,8 milijarda kubnih metara plina osigurava iz domaće proizvodnje, a oko 1,2 milijarda kubnih metara iz uvoza, uvozni plin je i do 50 posto skuplji od domaćeg, a u većini slučajeva industrijski potrošači plaćaju plin skuplje nego domaćinstva.
Cilj nastavka plinofikacije u predstojećem razdoblju je godišnja potrošnja od oko 5,5 milijarda kubnih metara plina, te 1,2 milijuna potrošača, kazao je.
Ističe da je trenutno plinificirano samo oko 40 posto Hrvatske, a distributera plina je oko 40, što je previše.
Savjetnik predsjednika Uprave Ine Stevo Kolundžić naglašava da većina distributera ima manje od 20 tisuća potrošača, a dio je stalno pred bankrotom pa su preuzimanja od strane stranih tvrtaka izvjesna.
No, ako je to i neizbježno veća transakcija vrijednost i korist postigli bi se saniranjem i okrupnjavanjem, odnosno međusobnim spajanjima i preuzimanjima, smatra Kolundžić.
Govoreći o ciljevima energetske zajednice jugoistočne Europe, odnosno uspostavi regionalnog tržišta, Kolundžić je istaknuo potrebu stvaranja stabilnog zakonodavnog i tržišnog okvira radi privlačenja ulagača, unapređenja opskrbe i zaštite okoliša.
Ugovor o stvaranju regionalnog tržišta trebalo bi ove godine potpisati osam zemalja regije, uključujući i Hrvatsku.
Hrvatska, ističe Kolundžić, treba povećati protok i korištenje prijenosnih kapaciteta, kupoprodaju i razmjenu, povećati prihode energetskog sektora, te iskoristiti prednosti svog geostrateškog položaja u tranzitu energije.
Ocijenio je da je Hrvatska na polovini puta u liberalizirano tržište. Nastupilo je vrijeme za strategiju rasta, savezništva spajanja i preuzimanja pa se 2007. može očekivati otvoreno tržište i bitka za potrošače svim sredstvima, rekao je.
Kolundžić se osvrnuo i na Janafova nastojanja uključivanja u projekt Družba Adria. Ocijenio je da "daljnja politizacija tog projekta vodi u neku vrstu industrijske samodestrukcije", te istaknuo da "iznervirani investitori traže druge mogućnosti što ipak ne otklanja ekološke opasnosti, ali prijeti strateškim interesima Hrvatske i izostavlja ju iz projekta i moguće koristi".