ARAO vodi postupak utvrđivanja lokacije za buduće skladište nuklearnog otpada na koji se javilo osam slovenskih općina, od kojih se polovica nalazi uz granicu s Hrvatskom.
List prenosi, pozivajući se na hrvatske medije, da je hrvatska ministrica za zaštitu okoliša, urbanizam i građevinarstvo Marina Matulović Dropulić najavila da Hrvatska neće dopustiti gradnju skladišta u Hrvatskoj ili u neposrednoj blizini granice, kao i neslužbene ocjene iz Ljubljane da se zapravo radi o vrućoj temi pred hrvatske lokalne izbore koja je navodno bez realne osnove.
Navodeći kako se hrvatska ministrica pozvala na europsku konvenciju o prekograničnom utjecaju na okoliš ustvrdivši da bi u skladu s tom konvencijom bilo potrebno napraviti istraživanje o utjecaju mogućeg skladišta za nuklearne otpatke u Sloveniji na krajeve u Hrvatskoj, list dodaje kako slovenska strana nije službeno komentirala takva mišljenja, ali da se čuje da je to samo tema za predizborno razdoblje.
Hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva objavilo je kako neće dopustiti da se radioaktivni otpad skladišti na teritoriju Hrvatske niti u neposrednoj blizini hrvatske granice na području Slovenije. Prema Espoo konvenciji u slučajevima skladištenja radioaktivnog otpada treba biti provedena studija o prekograničnom utjecaju i Hrvatska će, ističe Ministarstvo, na tome inzistirati i u ovom slučaju. Ministarstvo podsjeća kako je zakonom o potvrđivanju Ugovora između vlada dviju zemalja, izglasanim 2002. u Hrvatskom saboru, određeno da Hrvatska preuzima na sebe brigu o zbrinjavanju 50 posto nuklearnog otpada iz NE Krško.
Prema riječima šefice sektora planiranja u ARAO-u Nadje Železnik, pozivanje na spomenutu konvenciju je pretjerivanje, jer prema iskustvima iz inozemstva odlagališta srednje i niskoradioaktivnog otpada nemaju negativnog ekološkog utjecaja na okoliš.
"Konvencija određuje da je potrebno ispitati utjecaje na okoliš koji se proširuje u susjedne države. ali takvog negativnog utjecaja u slučaju ovoga odlagališta nema", rekla je Železnik za ""Dnevnik".
Ona je istaknula da spomenuta konvencija govori o potrebi informiranja javnosti u susjednoj državi budući da je suglasnost sredine jedan od vrlo važnih faktora za njegovu gradnju, ali da se to, po njezinim riječima, u prvom redu odnosi na državu i lokalne zajednice u državi gdje će se skladište graditi.
Železnik tvrdi da različite države imaju različit pristup tumačenju konvencije. Prema međunarodnom projektu COWAM 2, u koji je uključena i Slovenija, a koji se bavi radioaktivnim otpacima, postoji preporuka da se u informiranje o odlagalištu uključe samo stanovnici države u kojoj se odlagalište gradi, jer stanovnici pograničnih područja druge države "imaju druge interese", tumači ona.
List podsjeća da je u općinama koje su se javile na natječaj slovenske agencije sve više nezadovoljstva, jer u nekima od njih stanovništvo ocjenjuje da su se lokalne vlasti odlučile prijaviti na natječaj agencije bez njihova znanja i privole, a boje se da bi im gradnja skladišta onemogućila druge, u prvom redu turističke, razvojne planove. U svrhu opoziva odluka općinskih tijela u više su općina osnovane tzv. građanske inicijative koje se protive gradnji skladišta, a u jednoj je općini smijenjen gradonačelnik.
S druge strane, ARAO ističe da svaka općina u svakom trenutku može istupiti iz natječaja, pri čemu joj neće biti potrebno vratiti sredstva koja su bila namijenjena za pilot-projekte informiranja javnosti. Prema ranijim najavama, ARAO bi do 20. svibnja trebala sastaviti "uži izbor" prema kojemu bi se u krugu potencijalnih lokacija za skladište našle tri općine.