OMF-ovi su trenutno, naime, zakonski ograničeni na ulaganje samo u četiri dionice koje kotiraju u prvim kotacijama Zagrebačke i Varaždinske burze.
Stoga, jednako kao što su u dva dana rada konferencije isticali "klasični" ulagači - brokeri, i predstavnici mirovinskih fondova od države očekuju da se odluči da se barem dio preostalih dionica INA-e, T-HT-a, HEP-a, ali i HŽ-a ili Hrvatskih šuma privatizira putem burzi, što bi omogučila diverzifikaciju portfelja fondova, kao i veća mogućnost njihove zarade za osiguranike.
Ujedno, to bi, prema mišljenju člana Uprave Erste vrijednosnih papira Roberta Motušića, vjerojatno vratilo i interes stranih investitora za hrvatsko tržište kapitala. Naime, pojasnio je, ako Hrvatska propusti tu priliku, velika je vjerojatnost da njihov interes postanu neka druga tržišta regije.
Tako je iznio podatak da je za ovu godinu na burzi u Beču najavljeno javnih ponuda dionica (IPO) u vrijednosti od 1,5 milijardi eura, a primjerice na burzi u Varšavi od čak 4,2 milijarde eura. Hrvatska bi pak, smatra Motušić, i s IPO-ima za spomenuta državna poduzeća, jedva 'namakla' milijardu dolara, što je nedostatno za značajniji interes ulagača.
Dok Vlada ne donese tu odluku, fondovima bi se najavljenim izmjenama zakonskog okvira uskoro moglo omogućiti ulaganje u kotacije javnih dioničkih društava (JDD), u kojima i kotira većina najatraktivnijih, pa time i najlikvidnijih dionica na domaće tržištu.
Raspravom o ulaganjima fondova završena je ovogodišnja konferencija VSE, čija je središnja tema bila upravo privatizacija preostalih velikih i atraktivnih državnih poduzeća putem burzi.