Svih 59 nazočnih članova parlamenta prilikom glasovanja podržalo je stajalište vlade da će uključivanje Bugarske i Rumunjske u EU imati pozitivan učinak na Sloveniju i Europsku uniju u cjelini, te imati utjecaj na pretvaranje cijele jugoistočne Europe u područje mira i trajne stabilnosti.
"Nadamo se da će buduće uključivanje Bugarske i Rumunjske biti dobra poruka i poticaj državama zapadnog Balkana u njihovu približavanju Europskoj uniji", rekao je predsjednik vanjskopolitičkog odbora parlamenta Jožef Jerovšek.
"Pristup Rumunjske i Bugarske važan je za Europu i za Sloveniju jer se europska ideja širi prema istoku", rekao je Jerovšek, član Slovenske demokratske stranke (SDS) premijera Janeza Janše. Po njegovim je riječima zaostajanje Rumunjske i Bugarske u procesu eurointegriranja u odnosu na druge tranzicijske države srednje i istočne Europe posljedica njihova zaostajanja u komunizmu, odnosno rezultat rezultat totalitarnog sustava u vrijeme Causescua i Živkova, "dvaju najvećih diktatora" u nekadašnjem komunističkom bloku.
Ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel iznio je u svom nastupu u parlamentu da je Slovenija u okviru stabilizacije zapadnog Balkana podržala početak pregovora Europske unije s Hrvatskom, te da se zalaže i za pregovore sa Srbijom i Crnom Gorom.
U raspravi u vezi s budućim uključivanjem Bugarske i Rumunjske u Europsku uniju neki su zastupnici izrazili suzdržanost zbog mogućih negativnih posljedica koje će na slovenske nacionalne interese imati buduća proširenja EU-a na jugoistočnu Europu.
Uključivanje Rumunjske i Bugarske za sada neće utjecati na slabiji položaj Slovenije u financiranju iz zajedničkih europskih sredstava iako se procjenjuje da će u budućnosti "zabetonirati" položaj Slovenije kao potencijalnog neto-platiše u europskoj zajednici, jer će ona prijeći prosjek od 75 posto dohotka po stanovniku Europske unije. No, s druge strane, istakli su predstavnici slovenske vlade na sjednici parlamenta, pozitivni efekti bit će u liberalizaciji trgovine i jačanju gospodarske suradnje.
Što se tiče opasnosti velikog broja rumunjskih i bugarskih radnika koji bi mogli tražiti zaposlenje na slovenskom tržištu radne snage, Slovenija će situaciju pažljivo pratiti i donositi potrebne mjere, pojasnio je državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova Božo Cerar. No, dodao je, iskustvo s otvaranjem tržišta radne snage u Sloveniji s državama koje su lani uključene u EU, pokazalo je da "nije bilo velike navale" i da je u godinu dana posao u Sloveniji tražili samo oko 2.000 Slovaka, Madžara i Poljaka, ne ugrožavajući tako položaj Slovenaca koji traže posao.
Budućim širenjem Europske unije na jugoistočnu Europu Slovenija može samo dopbiti, ocijenio je u raspravi jedan zastupnik, jer će s periferije europskog integracijskog procesa doći u njegovo središte, a za sada mora koristiti svoju poziciju rubne zemlje Europske unije koja ima prednosti u balkanskoj regiji.