Nov način raspodjele dobiti u kojoj bi sudjelovale i lokalne jedinice predviđa prijedlog novog zakona o šumama kojega je Vlada uputila u redovnu saborsku proceduru.
Slijedom toga, od Hrvatskih se šuma očekuje poslovanje na tržišnim načelima, a u procesu restrukturiranja i izdvajanje, odnosno privatizacija pojedinih dijelova ili djelatnosti te tvrtke.
U toj bi fazi, upozorava predlagatelj, moglo biti viška zaposlenih, a njih je u Hrvatskim šumama sada oko 10.000.
No, predlagatelj uvjerava da bi se višak zbrinuo kroz licenciranje šumarskih radova. Zakon, naime, propisuje da bi šumarske radove mogli obavljati isključivo za to registrirani i licencirani izvršitelji.
To licenciranje obavljala bi Šumarska komora, čije osnivanje zakon predviđa.
Daljnjoj liberalizaciji telekomunikacijskog tržišta trebale bi doprinijeti izmjene Zakona o telekomunikacijama, prema kojima bi se davateljem usluga koji ima značajniju tržišnu snagu smatrao bi operater čiji je tržišni udjel veći od 25 posto.
Takvi operateri u fiksnoj telefoniji moraju drugim operaterima omogućiti pristup svojoj izdvojenoj lokalnoj petlji prema načelima ravnopravnosti, nediskriminacije i troškovne usmjerenosti.
Izmjenama zakona pooštrit će se kazne, pa će primjerice kaznom od 1 do 5 posto ukupnog godišnjeg bruto prihoda biti kažnjeni prekršitelji koji npr. ne plaćaju propisane naknade za obavljanje usluga, ili postupaju protivno odredbama o regulaciji cijena telekomunikacijskih usluga.
Ukupno 13 lokalnih jedinica dobit će bespovratnu potporu od Fonda za regionalni razvoj i to ponajviše za projekte u vodoopskrbi, kanalizaciji, uređenju odlagališta i sl.
Potpore se kreću od 400.000 kuna, koliko će npr. Vrlika za izgradnju komunalne infrastrukture, do 4 milijuna kuna koliko će dobiti Osječko-baranska županija za izgradnju kanalizacijskog kolektora i magistralnog vodovoda.
Urede državne uprave u županijama i Gradu Zagrebu, te službenike MUP-a koji rade na evidencijama o prebivalištu Vlada je obvezala da na dan lokalnih izbora, 15. svibnja rade od 7 do 19 sati.