Taj su plan izradili stručnjaci zagrebačkog Agronomskog fakulteta, sukladno odluci Vlade o pokretanju Projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama, koji je označen kao najveći razvojni projekt hrvatske poljoprivrede.
Sanacijama sustava akumulacija i crpnih stanica u 2005., kako je pojasnio Galić, ponovo će se moći navodnjavati 6.560 hektara poljoprivrednog zemljišta, a izgradnjom brana i pregrada osigurala bi se dovoljna količina vode za navodnjavanje novih 3.560 hektara.
U naredne tri godine, kako je najavio Galić, planira se povećanje navodnjavanih površina za oko 8 do 9.000 hektara godišnje
U Hrvatskoj se u 2003. godini navodnjavalo oko 7.500 hektara poljoprivrednih površina, a prošle godine 11.700 hektara.
Cilj Projekta navodnjavanja, kako je istaknuto, je poboljšati gospodarenje prirodnim resursima, organiziranje infrastrukture u poljoprivredi, okrupnjavanje poljoprivrednih površina te uvođenje novih tehnologija u navodnjavanju i proizvodnji.
Navedene mjere također će potaknuti promjenu strukture proizvodnje uvođenjem dohodovnijih kultura, koje Hrvatska danas uvozi, te će projekt u konačnici rezultirati jačim makroekonomskim učinkom.
Svi projekti navodnjavanja, kako je rečeno, realizirat će se na nivou županija, koje su do 31. ožujka zaprimile oko 80 zahtjeva za financiranje navodnjavanja.