Naime, od 88 pritužbi 47 ih se odnosilo na područje obitelji, 31 na rad i zapošljavanje, žene su se tužile 84, a muškarci četiri puta.
Pravobraniteljica upozorava da analizirani slučajevi nasilja u obitelji pokazuju da centri za socijalni rad i policija još uvijek ne prepoznaju druge oblike nasilja osim fizičkog i to samo kad postoji tjelesna ozljeda i prateća medicinska dokumentacija.
Upozorava i da, iako im je to dužnost, djelatnici u socijalnim i odgojno-obrazovnim ustanovama u pravilu ne prijavljuju nasilje u obitelji čak i kad već imaju određeno saznanje o njemu.
Problemi trudnica i majki, najveći su do sada uočeni problemi na području rada i zapošljavanja, ističe pravobraniteljica.
Uz već 'uobičajenu' pojavu da poslodavci sa ženama sklapaju ugovore na određeno i produžuju ih samo dok ne zatrudne, sve je češće da se i žene s ugovorima na neodređeno, kad zatrudne, dovodi u situaciju da 'dobrovoljno' potpišu nove ugovore o radu na određeno, istekom kojih im prestaje radni odnos.
U poglavlju o medijima, konstatira se da je, poglavito u tiskanim, primjetan veći broj žena urednica i kolumnistica, ali ih je nedovoljno u vodećim informativnim emisijama na javnoj (Hrvatskoj) televiziji.
Na komercijalnim je televizijama, ističe pravobraniteljica, puno zabavnih programa koji promiču stereotipe, pojednostavljeno i uvredljivo prikazivanje žene i njene društvene uloge.
Osim toga, nema podataka koliko su žene uopće zastupljene u vlasničkoj strukturi privatnih medija, odnosno koliko utječu na odluke u medijskoj industriji.
Pravobraniteljica Lukač Koritnik također upozorava da je u medijima i dalje prisutan seksistički jezik, te da dio medija, pod izlikom 'interesa javnosti' napise o tim temama prikazuje senzacionalistički.