Benedikt XV. je potaknuo značajne humanitarne napore, (primjerice osnovao je vatikanski ured koji je ratnim zarobljenicima svih nacija pomagao da stupe u kontakt s obiteljima) no njegovi brojni pokušaji da dogovori primirje među zaraćenim stranama završavali su neuspjehom.
Najpoznatiji je papin Mirovni plan od sedam točaka iz 1917., koji su odbacile i sile Antante i sile Osovine jer su smatrale da favorizira drugu stranu. Jedina sila koja nije odbacila plan bila je Austro-Ugarska. Na začetku rata predlagao je opći prekid vatre za Božić 1914., također bez uspjeha.
Zbog negativnog raspoloženja prema papinim intervencijama Vatikan je na kraju isključen iz pregovora kojim je okončan rat. No Benedikt XV. je kraj rata popratio enciklikom kojom je pozvao na pomirbu među narodima "Pacem Dei munus.
U poslijeratnom razdoblju Benedikt XV.je angažiran na prilagodbi crkvene administracije novom međunarodnom poretku
Pravim imenom Giacomo della Chiesa, bio je rođen . 21. studenoga 1854. u Đenovi u bogataškoj obitelji. Godine 1875. doktorira pravo a nakon toga studira teologiju i pohađa vatikansku diplomatsku školu te većinu karijere provodi u vatikanskoj diplomaciji.
Njegov je put u početku vezan uz kardinala Mariana Rampollu, koji ga kao prijatelj i pokrovitelj imenuje svojim tajnikom. Rampolla postaje državni tajnik Vatikana u vrijeme pape Lava XIII i smatraju ga arhitektom njegove relativno liberalne vanjske politike.
Kada se na s izborom pape Pija X. na konklavi 1903. u Vatikan vraća ultrakonzervativni režim, Della Chiesa je udaljen iz vatikanske diplomacije i središta Crkve i postavljen za biskupa Bologne.
U svibnju 1914. imenovan je kardinalom a papa Pio X. umire u kolovozu te godine, na početku Prvog svjetskog rata. Della Chiesa je 20. kolovoza održao značajan govor o položaju i dužnostima Crkve u svjetskom sukobu, ističući potrebu za neutralnošću i promicanjem mira te za ublažavanje patnji ratnih žrtava. Konklava je počela krajem kolovoza a 3. rujna Della Chiesa biva izabran za Papu i odabire ime Benedikt XV.