Dužnosnici Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i njihovi kolege iz industrijskih sila skupine G7 opetovano su upozorili na nepopustljivo visoke cijene nafte koje ugrožavaju zdravlje svjetskog gospodarstva.
Istaknuli su činjenice o štetnome opadanju kupovne moći u siromašnim zemljama koje je u protekle dvije godine izazvao skok cijena nafte. Kostarika se prošlog tjedna pripremala objaviti izvanredno stanje u gospodarstvu, dok su se prosvjedi protiv poskupljenja goriva organizirali u Nikaragvi i Panami, gdje vlasti strahuju od izbijanja teške socijalne krize ako se cijene nafte ne spuste sa sadašnjih razina od oko 50 dolara po barelu.
I razvijene zemlje jednako su tako pogođene.Američki predsjednik George W. Bush kazao je za tamošnji radio da su "američke obitelji i mali poduzetnici širom zemlje pogođeni rastućim cijenama benzina". U Europi u međuvremenu prosvjeduju mediteranski vlasnici ribarskih brodova radi povećanja cijena dizelskog goriva.
No G7 ima malo sredstava na raspolaganju da se odupre naglim poskupljenjima. U svojem priopćenju objavljenom nakon sastanka ministara financija i središnjih bankara zemalja G7 protekloga vikenda u Washingtonu kazali su samo da "pozdravljaju nastojanja za poboljšanje podataka s tržišta nafte, povećanje srednjoročne energetske opskrbe i učinkovitosti".
Takve izjave, međutim, zamagljuju temeljne razlike između SAD-a, koji se u osnovi zalaže za povećanje isporuka sirove nafte, te Europe gdje vlasti zagovaraju racionalno trošenje energije. U zemljama potrošačima rafinerijski su kapaciteti dosegnuli svoje limite, ponajprije u SAD-u gdje nijedna rafinerija nije sagrađena u posljednjih 30 godina. U takvim uvjetima svaki poremećaj na tržištu nafte podiže razinu anksioznosti, potičući daljnji rast cijena.