Crans Montana Forum, koji se prvi puta od svog utemeljenja 1989. godine održava u jednoj od zemalja jugoistočne Europe, okupio je u Zagrebu oko 400 gospodarstvenika i političara iz 20-ak zemalja. Trodnevni zagrebački skup, otvoren u srijedu navečer, održava se pod nazivom "Europske perspektive i regionalna suradnja". Osnivač i predsjedatelj Foruma Jean-Paul Carteron je Zagreb opisao "idealnim mjestom za održavanje Foruma zato što je pred Unijom širenje na zemlje europskog jugoistoka".
"Uvjeren sam da ćemo pregovore započeti prije kraja luksemburškog predsjedanja Unijom...a da ćemo na europskim izborima sudjelovati 2009. godine", rekao je hrvatski premijer na plenarnom zasjedanju Foruma posvećenom proširenju Europe.
Šef hrvatske vlade je ponovio da je njegova vlada u potpunosti privržena suradnji sa Haškim tribunalom (ICTY), te da sada očekuju političku odluku Unije koja će to i potvrditi.
Sanader je istaknuo da je Europska unija, ne samo za Hrvatsku, već i sve ostale zemlje jugoistočne Europe jedini izbor. Glede Hrvatske, kazao je Sanader, "siguran sam da već danas živimo zajedničke europske vrijednosti", vrijednosti demokracije, slobode, tolerancije.
Prema njegovim riječima, svaka nova priča o proširenju je drugačija ali "temeljna načela i kriteriji moraju biti isti za sve".
No, poručio je Sanader, aludirajući na blok 25-orice, "europska perspektiva mora biti jasna i nedvosmislena".
Također je izrazio stajalište da je ulazak Hrvatske u EU bitan za obje strane, jer, kako je kazao, "Hrvatska će imati koristi od Europe ali i Europa od Hrvatske", ne propustivši ukazati i na važnost tog procesa za cijelu regiju.
"Što prije uđe Hrvatska prije će ući i naši susjedi", dodao je i zaključio da "Europska unija neće biti cjelovita bez zemalja jugoistočne Europe".
Fabrizio Barbaso, direktor Opće uprave Europske komisije za proširenje i šef pregovaračkog tima EU za Hrvatsku podijelio je sa Sanaderom, kojeg je nazvao "istinskim Europljaninom", mišljenje da se "proces proširenja mora nastaviti" te da u njega moraju biti uključene spomenute zemlje.
"Rekao bih da balkanske zemlje prije predstavljaju prednja a ne stražnja vrata u Europu", slikovito se izrazio Barbaso.
Za Hrvatsku je ocijenio da na putu u EU ima još jednu jedinu prepreku, a to je suradnja s ICTY-em.
"Lopta je na polovici vašeg terena", kazao je Barbaso i poručio da "čim Hrvatska bude spremna (za pridruženje), i EU će biti spreman".
Govoreći o širenju Europe kao o "povijesnoj zadaći" izrazio je uvjerenje da će 2007. godine pregovori s Hrvatskom već daleko odmaknuti a da bi iste godine pregovore mogla započeti Makedonija.
Glavni hrvatski pregovarač s EU-om Vladimir Drobnjak na Plenarnoj sjednici Foruma Crans Montana posvećenom proširenju Europe rekao je da je strah hrvatske javnosti od članstva u Europskoj uniji razumljiv, jer je čovjeku prirodno da se boji nepoznatoga, ali Hrvatska točno zna kamo ide i što je tamo očekuje.
"Čovjek se po svojoj prirodi boji nepoznatoga i javno mnijenje kad je riječ o proširenju ima osjećaj 'terre incognite' pa su strahovi i neodlučnost potpuno razumljivi" , rekao je Drobnjak.
No, mi znamo kamo idemo i što nas očekuje u svakom trenutku, jer je EU sve prije nego nepoznata zemlja, naglasio je Drobnjak, dodavši kako iskustva koja Hrvatska dobiva od zemalja koja su dosad ušle u Uniju uvelike olakšavaju posao.
Napomenuo je kako je prva obljetnica posljednjeg proširenja Unije "odlična prilika za procjenu učinka proširenja na 10 novih članica i za predstavljanje te procjene javnosti". "Time će pitanje 'je li to bilo vrijedno truda' dobiti jedini mogući odgovor - 'da, bilo je'", kazao je Drobnjak.
Glavni hrvatski pregovarač govorio je i o partnerskom odnosu Unije kao organizacije i zemalja članica u pogledu zajedničke sigurnosne politike rekavši kako koristi imaju obje strane.
Korist zemalja članica nije sporna, ali i Unija dobiva puno od svojih članica, rekao je Drobnjak i kao primjer naveo Opću skupštinu UN-a u kojoj zajednička Unijina politika može računati na čak 45 glasova kad se uračunaju sve zemlje članice, zemlje kandidati, zemlje obuhvaćene SSP-om i europske zemlje koje nisu u Uniji, ali su joj svakog dana sve bliže u stajalištima.
"Takva snaga uvelike određuje tijek rasprava na Općoj skupštini kao i sadržaj rezolucija koje ona donosi", pojasnio je Drobnjak.
Glavni hrvatski pregovarač dalje je istaknuo kako u Europi postoje različite zemlje među kojima su neke velike i snažne, a neke su mnogo manje, no, nijedna nije nevažna.
"Svaka zemlja zaslužuje dužnu pozornost i o tome treba voditi računa i u nastavku procesa proširenja EU-a", rekao je Drobnjak.