Dvadeset jedna mediteranska zemlja već 30 godina bori se protiv spomenutog problema u skladu s odredbama Konvencije iz Barcelone i PAM-a. Mediteran čini tek 1 posto morske površine od ukupne morske površine na našem planetu, no njime se odvija čak 30 posto svjetskog prometa razne trgovačke robe i 28 posto prometa nafte, iznijeli su dužnosnici PAM-a.
Svakodnevno Mediteranom krstari oko 200 tankera, a godišnje se tim morem preveze 400 milijuna tona sirove nafte, izvijestili su admiral Roberto Patruno, direktor regionalnog centra PAM-a i njegov zamjenik Darko Domović.
Oni smatraju da se stanje, s obzirom na pretpostavku da će se prijevoz sirove nafte za desetak godina udvostručiti, može samo pogoršati. Primjerice, jedan od osam projekta izgradnje naftovoda u regiji dovest će u Mediteran godišnje dodatnih 150 tankera. Spomenuta je i petrokemijska industrija te rafinerije koje se nalaze na samoj obali mora čije su posljedice pogubne za floru i faunu Mediterana.
No, sudionici skupa smatraju da ni demografsko povećanje, urbanizacija i turizam nisu zanemarivi činitelji zagađenja s kopna. Tu su nitrati i fosfati s poljoprivrednih dobara koji uz pomoć morskih ili zračnih strujanja pogoduju pojavi štetnih morskih algi, a posebno toksičnima znanstvenici smatraju otjecanje teških metala.
Ustanovljeno je da se tijekom turističke sezone 2000. broj stanovnika u zemljama mediteranskih zemalja, koji je tada iznosio 150 milijuna, udvostručio, a do 2025. ta bi se brojka trebala povećati za još 20 posto. Četvrtina obalnih gradova s više od 100.000 stanovnika nema strojeve za pročišćenje korištene vode, a u manjim mjestima situacija je još teža. Sudionici skupa ukazali su na probleme, zaključivši kako bi se na većini njih trebalo još više i učinkovitije angažirati.