LUXEMBOURG
Radna skupina Europske unije koja bi trebala odrediti stupanj suradnje Zagreba i Haaga svoj će prvi sastanak održati 26. travnja u Luxembourgu, potvrđeno je u utorak iz luksemburškog predsjedništva.
Radnu skupinu čine predstavnici sadašnjeg predsjedatelja EU-a Luxembourga, zatim dviju zemalja koje preuzimaju šestomjesečno rotirajuće predsjedništvo Velike Britanije i Austrije, visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana i povjerenik za proširenje Olli Rehn.
Prema izvoru iz luksemburškog predsjedništva, najprije će se sastati peteročlana radna skupina, a ona će se zatim odvojeno sastati s predstavnicima Hrvatske i haškog tužiteljstva.
U uredu Haškog tužiteljstva potvrđeno je da će na sastanak doći glavna haška tužiteljica Carla del Ponte.
No,i čak iako Radna skupina zaključi da Hrvatska u potpunosti surađuje s ICTY-em, početak pregovora o članstvu Hrvatske u EU vjerojatno će biti odgođen za najmanje nekoliko mjeseci, kaže se u analizi međunarodne neovisne konzulatantske tvrtke Oxford Analytica, koja je objavljena na web stranici "seeurope.net".
Iako će ta odgoda početka pregovora sigurno biti loše prihvaćena u Zagrebu, Hrvatska bi to vrijeme do početka pregovora mogla iskoristiti za tehničke pripreme.
Očekuje se da će ICTY unutar Europskog vijeća i dalje lobirati za čvrsto stajalište prema Zagrebu, budući da smatraju da bi svaki kompromis mogao poslati krive poruke Srbiji i Crnoj Gori u vezi s izručenjem osumnjičenika i suradnje s Haagom.
BRUXELLES
Europska je komisija u utorak odobrila Studiju o izvedivosti za početak pregovora SCG o sklapanju sporazuma o Stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s EU, ali će napredak i odvijanje raznih faza pregovora ovisiti o unapređenju suradnje SCG i Haškog suda.
Europska je komisija odobrila Studiju o izvedivosti kojom je utvrđeno da je SCG dovoljno spremna otpočeti pregovore o SSP-u. Komisija je time preporučila da se ti pregovori otvore, ali se u priopćenju toga europskog tijela navodi da će sam tijek pregovora, odnosno razne faze toga procesa, ovisiti o obavezama SCG u suradnji s Haškim sudom.
"Ovo je početak europskog puta za SCG. Ta je zemlja mnogo toga postigla posljednjih godina i vrijeme je da se krene dalje. Zadovoljan sam da je SCG konačno ostvarila značajan napredak u suradnji s Haškim sudom", izjavio je europski povjerenik za proširenje Olli Rehn.
BEOGRAD
Državni dužnosnici Srbije i Crne Gore izrazili su zadovoljstvo važnim korakom u približavanju Europskoj uniji nakon što su direktor Europske unije za zapadni Balkan Reinhard Priebe i voditelj izaslanstva Europske komisije u Srbiji i Crnoj Gori (SCG) Josep Lloveras u utorak poslije podne službeno obavijestili srbijanskog premijera Vojislava Koštunicu o pozitivnoj ocjeni Studije o izvedivosti za početak pregovora SCG i EU o sklapanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanja.
Državna zajednica Srbija i Crna Gora time je stupila na europski put koji izvjesno vodi u EU, kazao je premijer Koštunica novinarima.
SARAJEVO
Predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Adnan Terzić otkazao je sudjelovanje na Crans Montana Forumu koji se održava u Zagrebu od 13. do 15. travnja, priopćila je u utorak služba za informiranje Vijeća ministara u Sarajevu.
Kako se navodi u priopćenju, Terzić je u Zagreb trebao putovati na poziv hrvatskog premijera Ive Sanadera, zajedno s predstavnicima vlada ostalih zemalja jugoistočne Europe.
Iz Vijeća ministara BiH je objašnjeno da je Terzić morao odustati od sudjelovanja na zagrebačkom skupu zbog pregovora s Međunarodnim monetarnim fondom koji su u tijeku.
SARAJEVO
Ministar vanjske trgovine Bosne i Hercegovine Dragan Doko izjavio je u utorak da Vijeće ministara BiH još nije dobilo nikakav odgovor Vlade Hrvatske na prijedlog za održavanje zajedničkog sastanka na kojemu bi se analizirali problemi u provedbi Sporazuma o slobodnoj trgovini.
Doko je novinarima u Sarajevu kazao da je njegovo ministarstvo već dva puta hrvatskoj strani uputilo poziv za razgovore o ovom pitanju no iz Zagreba još nije stigao nikakav odgovor.
Vijeće ministara BiH jednostrano je suspendiralo dijelove Sporazuma o slobodnoj trgovini s Hrvatskom nametnuvši carine na mlijeko i mliječne proizvode te na meso i mesne proizvode radi, kako je obrazloženo , zaštite domaće proizvodnje.
LJUBLJANA
Bivši slovenski predsjednik Milan Kučan u utorak je, reagirajući na informaciju sarajevskog lista "Oslobođenje" da ga je osam bivših gradonačelnika bosanske prijestolnice predložilo za nasljednika Paddyja Ashdowna, priznao da mu inicijativa godi, ali ju je primio s iznenađenjem jer nije o tome ni sa kim razgovarao.
Kučan u izjavi navodi da su njegova stajališta o krizi na zapadnom Balkanu i BiH dobro poznata, pa inicijativu bivših sarajevskih gradonačelnika razumije kao izraz povjerenja u ta stajališta, osobito jer inicijatori dolaze iz redova svih triju konstitutivnih naroda u BiH. Bivši slovenski predsjednik ustvrdio je da vjeruje da će Europska unija znati aktivirati ljude u BiH koji žele utjecati na odlučivanje u svojoj domovini.
DEN HAAG/ZAGREB
Srpski forenzičar Slaviša Dobričanin, svjedok obrane na suđenju Slobodanu Miloševiću pred Haškim sudom (ICTY), u utorak je ustvrdio da u kosovskom selu Račku u siječnju 1999. nisu ubijeni civili već članovi seoske straže OVK.
Odgovarajući na pitanja tužitelja, Dobričanin je ostao kod svojih tvrdnji iz prošlotjednog iskaza, prema kojima je obdukcija srpskih i finskih patologa pokazala da 40 ubijenih Albanaca nisu bili žrtve pokolja, kako navodi optužnica, nego da su poginuli u borbi.
Protuispitivanje Dobričanina nastavlja se i u srijedu, nakon čega će Milošević izvesti novog svjedoka.
DEN HAAG/ZAGREB
Bosanski Srbin Ranko Češić, kojeg je Haški sud (ICTY) osudio na 18 godina zatvora zbog ratnih zločina nad Bošnjacima i Hrvatima u Brčkom, u utorak je upućen na izdržavanja kazne u Dansku, priopćio je Sud.
Češić (39) je prvi osuđenik ICTY-a koji će kaznu izdržavati u Danskoj. U ostalim europskim zemljama koje imaju ugovor s ICTY-em trenutno kaznu izdržava 17 osuđenika i to: četiri u Španjolskoj, tri u Norveškoj, po dva u Finskoj, Njemačkoj i Austriji te po jedan u Italiji, Francuskoj, Velikoj Britaniji i Švedskoj.
DEN HAAG/ZAGREB
Suđenje kosovskom Albancu Beqe Beqaju, optuženom za nepoštivanje Haškog suda (ICTY) zbog prijetnji zaštićenim svjedocima, počet će 25. travnja.
Beqaja (52) su snage KFOR-a uhitile na Kosovu u studenom 2004. na temelju optužnice koja ga u tri točke tereti za nepoštivanje suda, pokušaj nepoštivanja suda i poticanje na nepoštivanje suda.
Na prvom stupanju pred ICTY odbacio je optužbe, a početkom ožujka ove godine pušten je na privremenu slobodu. Sudsko vijeće prošloga je tjedna naložilo da se vrati u pritvor.
MONS
NATO-ovi vojni čelnici ponovno će razmatrati reorganizaciju vojnih snaga na Kosovu, što bi moglo značiti veliko smanjenje njihova broja ondje, izjavio je u utorak vrhovni zapovjednik savezničkih snaga zadužen za vojne operacije, američki general James Jones.
"Cilj nam nije smanjiti broj snaga ondje, nego iskoristiti vojne snage na Kosovu na drukčiji način", rekao je Jones na konferenciji za novinare održanoj u glavnom stožeru u belgijskom Monsu.
"Razmatramo prijedloge našeg zapovjedništva na terenu (koje predvodi francuski general Yves de Kermabon). Ono smatra kako je "stablu potrebno potkresati grane" da bi se još bolje razvijalo", rekao je, posebno istaknuvši pitanje glomaznosti vojnih snaga i logistiku potrebnu za održanje tih vojnih snaga.
BRUXELLES
Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana izrazio je u utorak žaljenje zbog loše organizacije lokalnih izbora u Makedoniji i pozvao Skoplje i Atenu da brzo pronađu kompromis o imenu te bivše jugoslavenske republike.
"Mislim da su izbori mogli biti bolji", rekao je Solana na zajedničkoj novinskoj konferenciji s makedonskim premijerom Vladom Bučkovskim, koji boravi u posjetu Bruxellesu.
Nije, međutim, kazao da bi izborne nepravilnosti mogle ugroziti izglede Makedonije za otvaranje pristupnih pregovora s EU.
Dvojica dužnosnika razgovarala su i o osjetljivom pitanju službenog imena Makedonije.Solana je izrazio uvjerenje da je rješenje moguće pronaći "brzo", dodajući da je o tome u utorak razgovarao s UN-ovim izaslanikom Matthewom Nimetzom. Nimetz je nedavno predložio naziv "Republika Makedonija-Skoplje", no Makedonci su ga odbili. Grčka osporava svojem susjedu pravo na ime Makedonija, koje smatra dijelom helenske kulturne i povijesne baštine.
STRASBOURG
Europski parlament uputio je u utorak jasan signal Bugarskoj i Rumunjskoj da podržava njihov ulazak u Europsku uniju 2007. godine.
U debati održanoj dan uoči glasovanja o pristupu dviju zemalja Europskoj uniji, predsjednici svih većih parlamentarnih frakcija pohvalno su se izrazili o napretku obiju zemalja u ispunjavanju europskih kriterija, no i dalje upozoravaju da sam ulazak nije zajamčen.
WASHINGTON
Američki predsjednik George W. Bush zahvalio je u utorak američkim vojnicima na sudjelovanju u iračkoj operaciji i rekao da će rušenje iračkog režima ostati zapamćeno kao jedan od velikih trenutaka u povijesti uspoređujući ga s padom Berlinskog zida.
Posjetom vojnicima u najvećoj američkoj vojnoj bazi u Fort Hoodu u Teksasu Bush je obilježio drugu obljetnicu rušenja statue Saddama Husseina u Bagdadu 9. travnja 2003. koji je značio pad njegova režima.
On je kazao uspjeh demokracije u Iraku "šalje poruku od Bejruta do Teherana da sloboda može biti budućnost svake zemlje". Bush je istaknuo da je u Iraku u protekle dvije godine postignuto mnogo, ali da američka misija još nije završena. Teroristi "će i dalje biti pod stalnim pritiskom naših oružanih snaga", rekao je Bush.
WASHINGTON
Američke vlasti optužile su u utorak trojicu osumnjičenika da su planirali teroristički napad na financijske institucije u Sjedinjenim Državama.
U optužnici velike porote iz New Yorka navodi se da su Dhiran Barot, Nadeem Tarmohammed i Qaisar Shaffi da su izviđali zgrade Burze i banke Citicorp u New Yorku, Prudential u Newarku u New Jerseyu i Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke u Washingtonu kako bi izvršili napad na njih.
Tužiteji kažu da su trojica optuženika izviđali zgrade financijskih institucija od kolovoza 2000. do kolovoza 2001., na zahtjev čelnika Al Qaide Osame bin Ladena.
Optuženici su uhićeni u Engleskoj i još uvijek se tamo nalaze.
ŽENEVA
UN-ovo Povjerenstvo za ljudska prava pozvalo je u utorak na borbu protiv iznošenja kleveta na račun raznih vjera, posebno islama, te je osudilo diskriminacijsko ponašanje prema muslimanima u zapadnjačkom ratu protiv terorizma.
Forum koji čine 53 zemlje članice usvojio je rezoluciju što ju je u ime Organizacije islamske konferencije (OIC) iznio pakistanski predstavnik. Rezolucijom se izražava žaljenje zbog jačanja "kampanje difamacije" muslimana nakon napada na SAD 11. rujna.
Zapadne zemlje, među kojima SAD i EU, glasovale su protiv dokumenta, nazvavši ga neujednačenim jer nije uspio obuhvatiti probleme s kojima su suočeni pripadnici drugih vjerskih skupina.
Rezolucija OIC-a usvojena je s 31 glasom za i 16 protiv, pet se zastupnika suzdržalo od glasovanja, a jedan član bio odsutan.
PEKING
Kineski premijer Wen Jiabao u utorak je izjavio kako bi se Japan morao suočiti sa svojom poviješću i zadobiti povjerenje naroda prije nego što počne lobirati za stalno mjesto u UN-ovu Vijeću sigurnosti.
"Temeljno pitanje kinesko-japanskih odnosa kreće od toga da se Japan mora suočiti s poviješću", rekao je Wen na konferenciji za novinare održanoj u New Delhiju na kraju njegova četverodnevnog posjeta Indiji.
"Samo zemlja koja poštuje povijest preuzima odgovornost za prošlost i uspijeva zadobiti povjerenje naroda u azijskim zemljama te veću odgovornost u međunarodnoj zajednici", rekao je Wen.
To je prvi službeni komentar jednog člana kineskog vodstva od početka protujapanskih prosvjeda u Pekingu.
HARARE
Među zastupnicima koji su u utorak položili prisegu u parlamentu Zimbabvea bili su i oporbeni političari, koji su time odustali od mogućeg bojkota, a predsjednik Robert Mugabe uoči početka sjednice imenovao je i nekoliko zastupnika koji nisu prošli na izborima održanim prošlog mjeseca.
Državni je radio objavio da je tijekom sjednice svoja zastupnička mjesta zauzelo 78 pripadnika vladajuće stranke ZANU(PF), 41 član Pokreta za demokratske promjene (MDC) i jedan nezavisni zastupnik.
Takav raspored u skladu je s rezultatima zbora održanih 31. ožujka, ali će u konačnici biti bitno drukčiji, u korist vladajuće stranke. Predsjednik Mugabe ima pravo, prema spornoj ustavnoj odredbi, imenovati 20 zastupnika i deset plemenskih vođa u parlament, koji se sastoji od ukupno 150 zastupnika.