Kako stoji u izvješću Svjetske banke objavljenom u srijedu prosječni gospodarski rast Latinske Amerike u 2004., iznosio je 5,7 posto što je rekordan iznos u zadnjoj četvrti stoljeća, pokazuje izvješće.
Kako prenosi BBC bolje cijene za izvozne latinskoameričke proizvode i niže kamatne stope na financijskim tržištima pomogle su rastu Meksika, Čilea i u manjoj mjeri Brazilu.
Poboljšanju cjelokupne latinskoameričke gospodarske slike pomogao je i oporavak Venecuele, Argentine i Urugvaja, država koje su nedavno proživjele gospodarske krize.
Svjetska banka, međutim, ne predviđa nastavak tako visokoga rasta i prognozira da će on iznositi 4,3 posto tijekom 2005., a 2006. trebao bi pasti na 3,7 psoto.
Latinska Amerika i Karibi su dio svijeta koji najviše novca primaju kroz novčane doznake. Oko 37.000 milijuna dolara poslali su latinskoamerički 'gastarbajteri' svojim obiteljima u domovini, a taj se iznos gotovo približava ukupnoj svoti stranih ulaganja u regiju za 2004. godinu: 42.400 milijuna dolara.
A među stranim ulagačima sve istaknutije mjesto pripada novoj gospodarskoj sili Kini koja je u Latinskoj Americi prepoznala pouzdanog partnera u isporuci sirovina.
Trgovinska razmjena tog kontinenta s Kinom iznosila je manje od 10.000 milijuna dolara 1993., da bi 2004. porasla na više do 50.000 milijuna dolara.
Smatra se da je najviše u toj razmjeni profitirao Brazil, bogat Kini potrebnim sirovinama kao što su željezo, soja, drvo, boksit, cink.
Argentina je pak 50 posto svoje obradive zemlje zasijala sojom kako bi zadovoljila kinesku potražnju i smatra se da je u izvjesnoj mjeri taj potez znato pridonio Argentini da iziđe iz gospodarske krize.
U izvješću Svjetska banka ipak upozorava na opasnost od prevelikog zaduživanja dijela latinskoameričkih zemalja, kako vanjskog tako i unutarnjeg, što je, ističe institucija, također opasno za gospodarstva.