"Autor te ideje je Dimitrij Rupel koji je lani u kolovozu predložio osnivanje komisije koja bi proučavala povijest odnosa dvaju naroda i država od 1918. do 1992. Protivio mu se tadašnji ministar vanjskih poslova Ivo Vajgl, tvrdeći da Slovenija i Hrvatska nemaju opterećenja iz prošlosti (zbog kojih su osnovane slične komisije u suradnji s Italijom i Austrijom) nego da njihovi problemi nastaju s raspadom Jugoslavije", podsjeća "Mladina", dodajući da se neki slovenski povjesničari pitaju čime će se povijesna komisija uopće baviti.
"Ona će vjerojatno proučiti povijesne činjenice o etničkom sastavu Istre, te podatke o piranskom zaljevu", navodi tjednik koji tvrdi da je jedno slovensko povjerenstvo već ispitivalo slovensko-hrvatske odnose prije više od 120 godina.
"Poglavarstvo kranjskih stališa iz Ljubljane je 1881. nakon raspada Vojne krajine 1881. godine poslalo jednu komisiju u Žumberak, ali izaslanstvo nije uspjelo donijeti jedinstveno stajalište, pa nije postiglo ništa", piše "Mladina". U Sloveniji se sada pojavljuju kritike da je u slovenskom dijelu komisije premalo stručnjaka za odnose s Hrvatskom i da bi se sve moglo izroditi u "politički projekt", a ne u istraživanje međusobnih odnosa, dodaje list.
"Premijer Janša rekao je doduše da cilj komisije, sastavljene od znanstvenika, nije da rješava otvorena pitanja umjesto vlade iako su naručitelji studije o odnosima upravo slovenska i hrvatska vlada", piše "Mladina".