HSP predlaže da se nedjelju tretira kao blagdan i izuzme iz radnog tjedna, ističući da je tako regulirano i sporazumom Hrvatske sa Svetom Stolicom, koji je, tvrde 'pravaši', iznad domaćeg zakonodavstva.
Predloženim izmjenama predviđa se i jača zaštita radnika koji prijavi korupciju i uznemiravanje na poslu, te strože novčane kazne za poslodavca koji radniku, zbog takve prijave, uruči otkaz.
"Radnika štitimo praznom puškom", istaknuo je Tonči Tadić (HSP), ustvrdivši da se umjesto kažnjavanja korumpiranih poslodavaca kažnjavaju radnici, koje se i po 30-ak puta poziva na sudove.
"Slučaj Vesne Balenović sasvim je dovoljan da se pokaže kako to kod nas funkcionira", dodao je.
Izmjene je podržao samo Klub HSS-a, čija je zastupnica Ljubica Lalić naglasila da se godišnje napravi toliko prekovremenih sati da bi se moglo otvoriti više od 12 tisuća novih radnih mjesta.
"Nedjelja je čak i u komunizmu bila dan tjednog odmora", kazala je, prozivajući Vladu da odbijanjem HSP-ova prijedloga "svodi čovjeka samo na sredstvo proizvodnje i potrošnje".
No, stavu HSP-a i HSS-a nisu se priklonili ostali klubovi, koji uglavnom tvrde da je, umjesto da se mijenja Zakon, potrebno povećati ovlasti inspektorima rada i intenzivirati socijalni dijalog.
SDP je HSP-ovce prozvao da ovim prijedlogom, koji je Davorko Vidović nazvao "socijalnom demagogijom", pokušavaju podilaziti manjem broju radnika pred lokalne izbore.
"Gdje je granica ove demagogije, dokle je dozvoljiva u funkcioniranju moralnog društva. Socijalna demagogija destruktivna je i opasna jer dovodi do defetizma", naglasio je Vidović.
Silvano Hrelja (HSU) smatra da se pitanja koja HSP želi urediti zakonom trebaju rješavati kroz socijalni dijalog, prozivajući poslodavce kao glavne krivce za težak položaj radnika.
Zauzeo se da se inspektorima rada omogući i da nadziru provedbu kolektivnih ugovora, te da im se omogući nadzorna uloga i bez prijave za kršenje propisa.
Sličnog je mišljenja i Ruža Lelić (HDZ), koja smatra da je Zakon o radu dobar, samo ga treba dosljedno provoditi.