U sklopu programa, kako je najavljeno, održat će se svečana sjednica Akademije, organizirati međunarodni znanstveni skup u Zagrebu i Đakovu, postaviti više izložaba, emitirati dokumentarni film, obnoviti i urediti Meštrovićeva skulptura biskupa Strossmayera u Zagrebu, otkriti spomen-ploča na zgradi osječke Županijske palače, prirediti više predavanja i dva koncerta te izdati prigodnu dopisnicu s likom J.J. Strossmayera.
U duhu svog gesla "Prosvjetom k slobodi" i "Za vjeru i domovinu", biskup Strossmayer inicirao je i materijalno podržao velike nacionalne projekte kao što su utemeljenje Akademije i osnutak modernoga hrvatskog sveučilišta.
Sjajni nastupi i briljantni govori na Prvom vatikanskom saboru (1869.-1870.) pribavili su mu izuzetan ugled u katoličkom svijetu, pa i šire, ali ga osobna slava i popularnost, kako ističe u Akademijinoj programskoj brošuri akademik Franjo Šanjek, ne će zaustaviti u iskrenom nastojanju da hrvatski narod bude otvoren prema drugima, prije svega prema slavenskim narodima.
Marco Minghetti, ondašnji ministar u talijanskoj kraljevskoj vladi, među istaknutim ljudima svojega vremena izdvajao je Strossmayera i Bismarca .
"Imaju dvojica za koje sam stekao dojam da pripadaju nekoj drugoj vrsti nego što smo mi: to su Bismarc i Strossmayer", izjavio je talijanski državnik francuskom novinaru Emileu de Laveleyeu (1878.).
Šanjek smatra Strossmayera najvećim dobrotvorom i kulturnim predvoditeljem hrvatskog naroda, apostolom mira te jednim od najvećih graditelja moderne Hrvatske.
Akademija je u povodu obljetnica svoga utemeljitelja i pokrovitelja 29. siječnja 2003. osnovala Odbor za njihovo obilježavanje, kojem je akademik Milan Moguš na čelu.
U sklopu biblioteke "Stoljeća hrvatske književnosti" Matice hrvatske na jesen će biti objavljeni Strossmayerovi Izabrani politički i književni spisi, potvrdio je urednik Dubravko Jelčić.
Pišući o Strossmayeru za to izdanje, Jelčić napominje da je njegov politički rad ocijenio drukčije nego što je do sada bio ocjenjivan u jugoslavenskoj historiografiji te da je svoje ocjene potkrijepio izborom manje poznatih Strossmayerovih tekstova.
U kritičkoj analizi, koja će biti objavljena kao predgovor Izabranim političkim i književnim spisima, Jelčić kaže da objašnjava Strossmayerovu jugoslavensku kroatocentričnu koncepciju, koja je dobila drugo tumačenje i praktičnu provedbu. "Za njega Jugoslavija nije bila ono što je ostvareno 1918.", napominje Jelčić.