Nakon očevida, kako je u četvrtak izvijestio Konzervatorski odjel u Dubrovniku, zatraženo je od grada Korčule, investitora radova, da zaštiti svodne konstrukcije folijom kako bi se spriječilo oštećenje toga kulturnog dobra. Od Grada se traži i da izradi tehničku dokumentaciju za predviđene obnoviteljske radove te snimi otkrivene zazidane prozorske otvore i vrata.
Tek kad se ispravi projektna dokumentacija, napominje se u priopćenju, izdat će se odobrenje za obnovu crkve.
Nakon što je krajem prošloga tjedna otučena žbuka s crkve sv. Vida, upisane u registar nepokretnih kulturnih dobara, koja se prema povjesničaru Vinku Foretiću spominje u arhivskoj građi 1222., otkrivena su na apsidi dva zazidana gotička prozora i vrata na sjevernom pročelju crkve te fuge na južnoj strani pročelja, što, smatra se, upućuje da postoji stanovit otvor i na južnoj strani crkve.
Mještane je iznenadilo što je obnova jedne od najstarijih otočnih crkava počela bez nadzora mjerodavnih služba te zbog uporabe neprikladnih alata - pneumatskih čekića, koji su mogli oštetiti gotičke prozore. Drže kako bi cijeli lokalitet trebalo temeljitije istražiti, jer se u blizini crkve sv. Vida, na mrtvačnici, nalazi uzidan fragment pletera starohrvatske ornamentike iz IX.-XI. stoljeća.
Hrvatski romanist Petar Skok piše u svojoj knjizi "Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima" (1950.) da su sučelice romanskom gradu Kurkra (starohrvatski Krkar) Neretljani na brijegu osnovali svoje naselje, koje su nazvali Žrnovo.
U toj knjizi, s podnaslovom Toponomastička ispitivanja, Skok kaže da su Hrvati na Korčulu stigli u 7. stoljeću.