"To će biti neformalni susjedsko-prijateljski susret na kojem ćemo razmijeniti mišljenja o europskim i bilateralnim pitanjima", rekao je Drnovšek u dužem razgovoru za Slovenski radio, u kojem se osvrnuo i na slovensko-hrvatske odnose, te proces uključivanja Hrvatske u Europsku uniju.
"Ne treba biti nikakvih prevelikih očekivanja jer je to neformalni susret dvaju susjeda", rekao je Drnovšek uoči sastanka s predsjednikom Mesićem.
Susret je zakazan za četvrtak popodne, potvrdili su uredi i hrvatskog i slovenskog predsjednika.
Zamoljen da komentira potporu slovenske vlade što skorijem početku pregovora Hrvatske s Europskom unijom iako sudu u Hagu nije izručen general Gotovina, Drnovšek je rekao da je riječ o "delikatnom pitanju", te da potporu među ostalim shvaća i kao nastojanje vlade premijera Janeza Janše da se ne zaoštre odnosi s Hrvatskom i da se stvori ozračje u kojem bi se lakše rješavala preostala otvorena pitanja.
Odgovarajući na pitanje o tzv. graničnom sporazumu Drnovšek-Račan iz 2001. godine, Drnovšek je rekao da je njime do sada bilo postignuto "najviše" jer je rješavao i granicu na kopnu i granicu na moru, te da bi u slučaju arbitraže bio najvažniji slovenski argument. Pregovori o granici njime su bili završeni, potvrdile su ga i obje vlade, ali je daljnji postupak bio zaustavljen na hrvatskoj strani, rekao je Drnovšek i dodao da za Sloveniju ne bi imalo smisla
odreći se tog sporazuma.
Budući da je spomenuto rješenje u Hrvatskoj bilo napadnuto i da je hrvatska politika protiv njega izrekla "toliko riječi" i izjavila da ga nikad neće prihvatiti, sadašnja slovenska vlada bi ga "možda mogla staviti u pozadinu".
Tako bi se, naveo je, stvorio manevarski prostor za pregovore o novom rješenju koje bi imalo "manje, minimalne izmjene" u odnosu na ono iz 2001.
Odgovarajući na pitanje o odnosima Slovenije s Italijom i tzv. optantskoj imovini, Drnovšek je rekao da je to pitanje za Sloveniju zaključeno i s Italijom je o tome postignuto europsko rješenje.
Slovenija će, u skladu s Osimskim i Rimskim sporazumom, Italiji isplatiti samo svotu naslijeđenu prema sporazumu Italije i bivše SFRJ, ali neće dati nekretnine, rekao je Drnovšek.
Govoreći o problemu štediša Ljubljanske banke, Drnovšek je rekao da je Hrvatska zbog pitanja devizne štednje onemogućila njen normalan rad tijekom kojega je mogla servisirati i obveze prema štedišama. Ljubljanska banka Zagreb imala je i potraživanja u Hrvatskoj koja su isto tako zamrznuta, a iz toga bi se mogli isplatiti i štediše o čemu svjedoče presude nekih hrvatskih sudova, rekao je Drnovšek.
Hrvatska je, ne pristajući na slovensko stajalište da je pitanje Ljubljanske banke moguće riješiti u okviru pregovora o sukcesiji, izvršila pritisak na Sloveniju. Dugovi Ljubljanske banke su sukcesijsko pitanje jer je ona djelovala u okviru vrlo složenog jugoslavenskog financijskog sustava, ocijenio je u razgovoru za Slovenski radio Janez Drnovšek.