U istoj anketi, koja je od 15. do 18. ožujka provedena među 79 posto sindikalnog članstva, njih 93 posto je odgovorilo da će sudjelovati u industrijskim akcijama, uključujući i štrajk, ako ih na to pozove sindikat.
CSH je proveo anketu nakon što je premijer Ivo Sanader početkom veljače u Karlovcu pozvao sindikalne središnjice na dogovor po kojem bi se utvrdio sporiji rast plaća u javnom i državnom sektoru od rasta BDP-a, a CSH je to protumačio kao prijedlog zamrzavanja plaća.
Predstavnici CSH-a najavili su na konferenciji za novinare da će idućeg tjedna donijeti odluke o daljnim akcijama.
CSH jest za sporazum o plaćama ali smatra da prije treba ispraviti nepravilnosti u Zakonu o carinskoj službi, ugraditi odredbe Svjetske carinske organizacije o depolitizaciji službe, napredovanju i nagrađivanju, te povećati plaće carinicima za 20 posto, koliko su im 2001. umanjene ukidanjem dodatka na uvjete rada.
Po sindikalnim podacima, prosječna plaća u Hrvatskoj iznosi 4.372 kune, a u Carini tek 3.500 kuna.
Predsjednik CSH-a Željko Popović ustvrdio je da se Vladin prijedlog ograničavanja plaća ne može provesti jer BDP godišnje raste za četiri posto, a životni troškovi od 12 do 18 posto.
Time bi plaće službenika i namještenika kroz pet godina u odnosu na rast troškova života pale za 50 posto, rekao je Popović.
Primjetio je da je to isto 2000. pokušavala učiniti i prethodna Vlada, jer obje Vlade djeluju po naputcima MMF-a.
Od šest sindikalnih središnjica izradu sporazuma o politici plaća poduprle su četiri, a Nezavisni hrvatski sindikati i Udruga radničkih sindikata Hrvatske smatraju da prije toga treba ograničiti rast troškova života.