Ovo je treće uprizorenje toga Tolstojeva djela u zagrebačkim kazalištima. Prvo je bilo 1909. na sceni Hrvatskog narodnog kazališta kada je najveća hrvatska tragetkinja Marija Ružička-Strozzi ulogom Ane Karenjine proslavila je 40-tu obljetnicu umjetničkog djelovanja. Drugo uprizorenje Ane Karenjine 1948. režirao je Tito Strozzi s Boženom Kraljevom u naslovnoj ulozi.
U predstavi je sudjelovalo više od 20 glumaca predvođenih Doris Šarić Kukuljicom u ulozi Ane Karenjine, Pjer Meničanin tumačio je Karenjina, a Filip Nola Vronskog. Kostimografkinja je Doris Kristić, glazbu je skladao Frano Đurović, a video oblikovanje potpisuje Marko Čaklović.
Roman Ana Karenjina književna kritika je ocijenila djelom koje se ponajprije bavi problemom braka i obitelji, što je naglašeno već u prvoj rečenici koja je naznačena i u predstavi - "Sve sretne obitelji nalik su jedna na drugu, svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj način". Središnji lik romana Ana Karenjina, petrogradska dama udana za visokog državnog činovnika umnog i korektnog ali hladnog i proračunatog Alekseja Aleksandroviča Karenjina, nakon nekoliko godina braka zaljubljuje se u mladog grofa Alekseja Vronskoga.
Roman je dinamičan, prepun društvenih događanja, simbolika je Aninih snova i predosjećaja motiviranih snažnim psihološkim razorom, sve te situacije najavljuju novu etapu u razvoju ruske književnosti, naglašava književna kritika. Najpoznatiji je dio svakako Anin unutarnji monolog uoči tragične pogibije, a ovo djelo smatra se jednim od najznačajnijih Tolstojevih djela i jednim od najvećih romana ruskog realizma. U ZKM-u će u nedjelju biti održana druga premijera.