Zagrebačka publika u prepunom gledalištu dugotrajnim je pljeskom i ovacijama nagradila večerašnje izvođače Sergeja Kiseljova (Vojvoda od Mantove), Tomislava Bekića u ulozi Rigoletta, Martinu Zadro (Gildu), Luciana Batinića (Sparafucile), Martinu Gojčetu Silić (Madalenu), Ozrena Bilušića (grofa Monterone), i druge.
Scenografkinja predstave je Dinka Jeričević a kostimografkinja Danica Dedijer-Marčić.
Praizvedba "Rigoletta" održana je 1851. godine u Veneciji triumfalnim uspjehom. Ubrzo je ta popularna opera izvedena na ostalim velikim talijanskim pozornicama. Zagrebačka opera pod ravnanjem Ivana pl. Zajca postavila je "Rigoletta" još u staroj Kazališnoj zgradi na Markovu trgu 1873.
U novoj kazališnoj zgradi "Rigoletto" je prvi put izveden 1897. Posljednja premijera "Rigoletta" održana je u travnju 1977. pod ravnanjem Mire Belamarića u režiji Vladimira Ruždjaka.
Kako se navodi u programskoj knjižici predstave to je opera u kojoj kroz lajtmotivsku uporabu Rigolettove opsesije prokletstvom veliki autor pokazuje svoju opsjednutost sudbinom.
Poznato je da se libretist Francesco Maria Piave poslužio dramom Kralj se zabavlja V. Hugoa a verdijevsku pozornost privukli su glavno lice, dvorska luda i grbavac kojega preziru, čovjek istodobno ispunjen dubokim osjećajem mržnje, bola i ljubavi i osnovna ideja prokletstvo kao moć sudbine, navodi se u programskoj knjižici opere.
Najbolja Verdijeva ostvarenja, kako je ustvrdila glazbena kritika, potvrđuju kako je analiza libreta i opere moguća kao odnos literarnosti i glazbenosti kao prožimanje suštine dramske radnje i cjeline glazbene forme.